Piše: LANA KIHAS, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Mala zemlja, veliki snovi!

Ovih dana vlada nevjerojatna euforija diljem cijele Hrvatske i u srcima mnogih Hrvata. Organiziran je spektakularni doček naših Vatrenih na kojem se okupio nevjerojatan broj Hrvata u samo nekoliko sati da bi ponosno dočekali naše nogometaše. Jednostavno rečeno, nešto neopisivo. I mnogi strani mediji pišu o tom nevjerojatnom događaju u Hrvatskoj što pokazuje koliki smo utisak ostavili na druge narode. Predivna je i nevjerojatna moć pozitivnih emocija. Širi se nevjerojatnom snagom i brzinom.

Osjećaj ponosa i jedinstva!

Sjetite se lica ljudi ovih dana? Veseli, nasmijani, ponosni, poletni, optimistični, pričaju o prvenstvu, događajima, veličini naših nogometaša, snazi, ponosu i jedinstvu našeg naroda. A kako su se ponašala djeca tih dana? Jesu li i oni bili veseli? Sretni? Ponosni? Gledala sam i slušala djecu oko sebe. Zagrljeni su pjevali navijačke pjesme, sve od riječi do riječi. Pjevali i još danas pjevaju zaista ponosno. I ne svađaju se koju će pjesmu pjevati, nekako spontano dođe do dogovora.

Većina njih ne razumije riječi pjesama i uistinu ne razumiju što se točno trenutno događa a što je i u skladu s kognitivnim razvojem djece predškolske dobi. Ipak podržavamo ih i potičemo u tome jer svatko od nas želi veselo, sretno dijete (za razliku od onih situacija kad se svađaju, ne mogu dogovoriti, tužakaju, plaču i sl.). Zašto je tako? Jer smo svi mi (odrasli) sada prepuni različitih pozitivnih emocija koje nesvjesno i spontano prenosimo na djecu. Djeca mnoge stvari ne razumiju ali sve osjećaju. Ovih dana osjećaju ono što su nam Vatreni donijeli: ponos i jedinstvo.

Želja je u srcu je moć na terenu!

Čitala sam različita istraživanja vezana uz važnost pozitivnih emocija u odgoju. Većina njih tvrde da su pozitivne emocije znak sadašnjeg zdravlja i dobrobiti. U jednom blogu sam već istaknula članak prof. dr. Dubravke Miljković i prof. dr. Majde Rijavec. Spoznaje koje su navedene profesorice istaknule, ponavljam i sada. Upravo je to ono što od Vatrenih možemo naučiti: važnost pozitivnih emocija i utjecaj na dobrobit i učinkovitost. Članak pod nazivom “Važnost pozitivnih emocija u odgoju i obrazovanju” ističe glavne karakteristike i posljedice pozitivnih emocija, a to su:

  1. Bolja kognitivna aktivnost

Dobro raspoloženi ljudi bolje misle. Stil razmišljanja ljudi u stanju pozitivnih emocija je kreativniji, fleksibilniji i otvoreniji, brže i efikasnije rješavaju problem i donose odluke u važnim situacijama. Pozitivne emocije omogućuju ljudima da uče iz svojih pogrešaka. One također povećavaju kognitivnu prilagodljivost. Većina je ljudi sklonija preuzeti rizik kada su pozitivno raspoložena.

  1. Uspjeh

Pozitivne emocije također su povezane s poželjnim ponašanjima i razmišljanjima koje vode uspjehu, kao što su društvenost, optimizam, energičnost, originalnost. Provedena su istraživanja koja su pokazala da kada smo loše raspoloženi, postajemo vrlo kritični prema drugima i borbeno smo raspoloženi. Usmjereni smo samo na ono što je loše i pokušavamo to popraviti. U pozitivnom raspoloženju smo kreativniji, tolerantniji, konstruktivniji, velikodušniji i manje smo skloni svađi i borbi s drugima. Usmjereni smo na ono što je dobro, a ne na ono što je loše.

  1. Veći altruizam

Sretni ljudi su prijateljski raspoloženi prema drugima i drugi vole biti u njihovom društvu. Kada smo sretni, manje smo usmjereni na sebe, više volimo druge ljude i spremni smo svoju sreću podijeliti i s potpunim strancima. A kada smo loše raspoloženi, postajemo nepovjerljivi, okrećemo se prema sebi i vidimo samo svoje potrebe.

  1. Bolje zdravlje

Neka istraživanja pokazuju da postoji povezanost između pozitivnih emocija i zdravlja. Tako su u jednom istraživanju ispitanici bili zaraženi virusom prehlade. Pokazalo se da su oni skloni negativnim emocijama tri puta češće tu prehladu i dobili, za razliku od onih sklonih pozitivnim emocijama. Kada su oni pozitivno orijentirani i dobili prehladu, iskazivali su lakše i malobrojnije simptome. Dakle, sretni ljudi ne samo da se manje žale kada su bolesni, nego je i manja vjerojatnost da će podleći infekciji jer imaju jači imunološki sustav.

Srcem do vrha!

Koji je tvoj ishod? Zašto ishod a ne cilj? Jer ishod za razliku od cilja pokriva sve osjetilne kanale. Vatreni su svojim srcem stigli do vrha. Može li se bez emocija postići tako nešto? Svatko on nas bira svoj put, ima svoje ciljeve, ishode, potrebe, mogućnosti, bira svoje načine djelovanja, itd. Cijenjeni izbornik Zlatko Dalić je rekao: „Slijedi svoje snove i ambicije. I nikad ne odustaj!“ I još što nas Vatreni uče a možemo primijeniti u odgoju djece je: Što god da jesmo…uvijek možemo više od toga. S takvim stavom naša će djeca moći još više, zar ne?

Informirajte se o radionicama “NLP u radu s djecom” na info@nlp.hr

Lana Kihas po struci je magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ima dugogodišnje iskustvo u radu sa djecom različite dobi i sposobnosti, kao i rad u različitim odgojno-obrazovnim ustanovama u pojedinim europskim zemljama. Radi kao odgojitelj-mentor u zagrebačkom dječjem vrtiću.  Kao profesionalni odgojitelj, piše blogove koji su većinom namijenjeni roditeljima s različitim savjetima, teorijskim i praktičnim znanjima o odgoju i obrazovanju djece.