Iva Ukić, 25, studentica arhitekture, NLP Practitioner

Puno vremena bi mi trebalo da se odmaknem od problema, sve sam analizirala i shvaćala osobno. Puno sam se živcirala. Kada bi me nešto izbacilo iz takta, znala sam biti ljuta čak i nekoliko dana.  Kada bih naišla na problem prvo sam pomislila: „Ovo je najveća smrt“. Nisam znala čime se želim točno baviti, arhitektura mi je išla, no imala sam sumnje da li je to za mene. Bila sam u ekipi koja mi nije odgovarala i održavala sam odnose za koje sam znala da neće uspjeti.  Nikada nisam podržavala ideju ekipe ili grupe i zajedničkog odlučivanja. Često bi me takve ekipe počele živcirati, te bih se prebacila u drugu.

Krug miljenika

Uvijek sam mogla super komunicirati s ljudima, a sada to radim još i bolje. Imam asistente na faksu s kojima imam odličan odnos, super zafrkanciju. Ne doživljavam ih toliko ozbiljno kao prije, imam osjećaj da si želim biti frendica s njima. Prije bih bila puna predrasuda,mislila sam da se ljudi ulizuju. Uvijek postoje miljenici, a sada sam i ja među njima. Ne mislim da je to loše, osvijestila sam da je meni potreban prisniji odnos, te tako lakše komuniciram s njima. Puno se bolje osjećam kada nema napete atmosfere, opuštenija sam. Kada vidim da određeno ponašanje funkcionira, skinem strategiju i iskopiram i vidim da to funkcionira.

*Besplatno skini 100 stranica knjige na naslovnici www.alena46.sg-host.com

Promijenila sam okolinu i osjećam se j**no dobro

Lakše mogu reći NE.  Okolina u kojoj sam se nalazila me dugo mučila. Ne znam ni sama zašto mi je toliko dugo trebalo da se odmaknem od nekih ljudi. Sada mi je smiješno kada gledam unazad. Nisam ništa dobivala tamo, kao da sam se bojala otići. Maknula sam se od određenih situacija i shvatila sam da mi je tisuću puta bolje ovo sada.

Najbolja stvar koju sam naučila je reći NE.

Stvari koje me previše živciraju odgurnem od sebe, previše me živciraju da bih se ja bavila njima, ne pridonose mi nikako, stoga mi ne trebaju. Nema više premišljanja i preispitivanja oko ispravnosti moje odluke. Ako mi ne odgovora, znači da mi ne treba. Znam da ću naći nešto bolje. Na odnose ne gledam više dječje. Ono što ljudi govore, ne znači da oni to doista i misle. Više se neću navući na gluposti, znam prepoznati što je meni dobro, a što nije. Isto je i s ljudima. Shvatim što je ili nije, te kako to korespondira u odnosu na mene.

U odnose vraćam uloženo, ne rastežem ih ako ljudi nemaju ono što meni paše. Kažem ne, i ne vrtim roller coaster nepotrebnim razmišljanjem i preispitivanjima oko ispravnosti moje odluke.

Stavljam sebe na prvo mjesto

Bez obzira na mišljenje drugih stavila sam sebe na prvo mjesto. Ne bezobrazno ili sebično. Sada znam koje su moje granice i gdje više neću ići. Kada se granice preskoče,  ja sam ta koja odlučuje da se neće živcirati oko toga. Platila bih brda i doline za NLP da imam ovo što imam sada. Imam kontrolu, kontrolu nad sobom, nad svojim stanjima. U trenutku kada se i uhvatim da zbog stresa ili neprospavane noći dođe do nečeg, lako se vraćam u stanje koje meni odgovara. Nema više bespomoći i sumnja, jednostavno rješavam stvari i idem dalje.

Sada znam što želim

Nisam znala čime se želim baviti u životu. Za vrijeme treninga vidjela sam da se želim baviti arhitekturom, no nisam znala što točno. Nakon treninga je sve počelo sjedati na svoje mjesto. Shvatila sam da želim prenijeti emocije kroz materijale u prostor. Bilo da se želiš osjećati jako malo, ili se želiš osjećati jako velikim, prolaskom kroz prostoriju ću ti prenijeti osjećaje. To je okvir u kojem želim raditi.

Kakva sam sada, takva nisam bila nikada i ne bih to mijenjala za ništa. Napokon mi je tišina u glavi. Kao da sam otišla u budistički hram na 50 godina i vratila se. Ustvari sam to odradila za 3 mjeseca na NLP-u.

Moja prva zajednica

Nikada nisam podržavala ideju grupe ili ekipe. Uvijek sam ih imala nekoliko i kada bi mi neki postali naporni tako bih promijenila ekipu. NLP Hooligans su mi prva ekipa i prvi puta nemam potrebu tražiti novu. Imaš osjećaj da želiš pripadati i da želiš prolaziti sva iskustva s njima. Jako je zabavno i jedva čekaš da vidiš što će biti iduću subotu. Nakon treninga ti pružaju osjećaj da nisi izašao iz svega. One nerazjašnjene situacije koje si imao na početku druženja, riješe se kroz razgovore s ljudima. Ovo je zajednica koja mi paše.

Sve što sam dobila je Overdelivery

Osvijestila sam koliki problem za mene predstavljaju prezentacije. Na treningu su se iskristalizirali i moji drugi problemi. Donijela sam odluku da želim raditi na njima. Naučila sam komunicirati sa sobom. Gledam sve optimističnije, ne postoji stvar za koju neću naći rješenje, nemam straha, ne razmišljam o problemu, već odmah idem tražiti rješenje. Biram sama situacije s kojima se želim nositi i odnose u kojima želim uživati. Stvari ne uzimam zdravo za gotovo, ne dozvoljavam da me izbacuju iz takta. Prezentacije koje su me prije bedirale, sada me motiviraju i potiču da svaki put budem bolja.

SAŠA TENODI FEEDBACK:

Saša je car, nekad zna pretjerati, ne volim kad me „prca“, no na žalost zna biti smiješno. Sviđa mi se njegova energija. Kroz cijeli dan je jednak intenzitet energije, svih 8 sati koliko traje seminar. Šali se i uspijeva povezati sve sudionike bez obzira na godine. Sviđa mi se kako razbija barijere i kapacitet koji ima, kao i atmosferu koju može jako brzo stvoriti. Sve je jako dinamično, to mi je bilo genijalno. On je meni kao dijete u čovjeku od 2 metra koji mi je usadio da trebaš probati stvari.

Autor. Natalija Bilan, NLP Master Practitioner

SVE ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE VAŠE ODLUKE NA NLP TRENING

Preporuke:

  1. Na naslovnoj stranici NLP Hrvatska, možete besplatno preuzeti 100 stranica knjige Be Your Better Self i procijenite u kojoj mjeri rezonirate s našim trenerom
  2. Pohađanje NLP treninga ponekad nije mala odluka i zato smo još 2010. godine pripremili jednodnevne i dvodnevne seminare koji po nižim cijenama pružaju i praktična znanja, ali i pregled NLP-a, načina rada trenera i sva pitanja na koja želite dobiti odgovor prije vaše konačne odluke je li NLP za vas ili nije. I zato, slobodni ste nam se javiti sa svim pitanjima na info@alena46.sg-host.com

 

 

Piše: LANA KIHAS, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

 „Svojoj djeci bi u naslijeđe trebalo ostaviti dvije stvari, jedna su korijeni, a druga su krila.“ Hodding Cater

NLP radionice u radu s djecom koje organiziramo i provodimo namijenjene su roditeljima, odgojiteljima, učiteljima, stručnim djelatnicima, tj. svima onima koji se profesionalno ili osobno bave s djecom. Namijenjene su svima onima koji smatraju komunikacijom s djecom izrazito važnom, koji žele naučiti kako razgovarati s djetetom, kako rješavati određene probleme a ne svađati se ili vikati, koji žele potaknuti dijete na ono što često ne želi ili izbjegava raditi, koji žele djecu učiti optimističnom načinu razmišljanja, konstruktivnom pronalaženju rješenja, koji žele da dijete bude samopouzdano, odgovorno, samostalno u donošenju odluka itd.

Ono kad te dijete izbaci iz takta

Kad sam provodila istraživanje na temu svakodnevne problematike u odgoju, najčešće se pojavljivalo „ono kad te dijete izbaci iz takta“, tj. kad si ti u negativnom stanju pa svoje emocije prenosiš na dijete, a svjestan si da je to pogrešno ili kako mi je rekla jedna majka: „Ne želim bi negativna, jer tako ponašanje prenosim na dijete“. Upravo zato sam i sama zbog navedenih teškoća u radu s djecom, krenula na NLP treninge i osvjestila važnost i način kontrole vlastitog stanja koji smatram jedan od vrlo važnih elemenata u odgoju djeteta.

Angry mother shouting at daughter while sitting on sofa at home

Na radionicama provodimo i vježbe za kontrolu i upravljanje vlastitih stanja kako bi pravilno utjecali na stanja djeteta, riješili probleme, konflikt itd. Teško je napisati i opisati što se sve radi i kako se radi na radionicama. Svatko od nas je individualno biće s vlastitim potrebama, problemima, mogućnostima i tako prilagođavamo rad na radionicama.

Ključ NLP treninga i pristupa je da svako ponašanje ima pozitivnu namjeru i prilagođeno je uvjetima u kojima je naučeno. A što i kako dijete uči? Ono uči ono što vidi, čuje, doživi, uči po modelu ponašanja osoba koje ga okružuju. Sjetite se onih situacija kad ste pogledali dijete i vidjeli svoje ponašanje ili čuli svoje riječi? Koliko je važno kako razgovaramo i što radimo s djecom?

„Sretni ljudi procjenjuju sebe, nesretni druge!“ W. Glasser

Često me zainteresirani za radionice pitaju: „Da li su to radionice za djecu?“ Radionice su isključivo za odrasle osobe koji žele što kvalitetnije odgajati i pravilno djelovati na dijete. Koji žele graditi kvalitetan odnos s djetetom. Mnogo je zainteresiranih ljudi a koji su mi odgovorili: „Ma ne trebam ja raditi na sebi. Ja sam puno radila na sebi, meni treba netko tko će kvalitetno raditi s mojim djetetom!“ Svatko od nas, svaki dan na neki način „radi na sebi“ jer svaka situacija je prilika za novo učenje ako imamo takav pristup. Vrlo važan dio u ovom komentaru jest: „Meni treba netko tko će raditi s mojim djetetom!“ Točno je to!

Postoje različiti stručnjaci educirani za rad s djecom ovisno o potrebama, teškoćama djeteta: pedagog, psiholog, logoped itd. Ako dijete ima teškoće u govoru tada ide logopedu na vježbe, zar ne? Hoće li dijete samo odlaskom kod logopeda ispraviti teškoće u govoru/izgovoru? Ako i roditelj kod kuće vježba prema uputama logopeda, hoće li dijete brže ispraviti govorne teškoće? Je li tu važna samo uloga logopeda? Ili je važna uloga i roditelja?

Najlakše je baciti lopticu na drugoga, a da li to i adekvatno rješenje?

Prije nekoliko godina u skupini sam imala preslatkog i živahnog dječaka. Dijete se razvijalo i napredovalo u skladu s dobi, samo je bilo vrlo živahno i neposlušno dijete (klasična problematika nepoštivanja granica u odgoju ili kako mnogi kažu:“tvrdoglavo dijete i ne možeš s njim na kraj“). Roditelji su bili vrlo popustljivi, nedosljedni i istovremeno svjesni svojih odgojnih postupaka. Jednog dana mi je prišla majka djeteta i rekla: „Lana, to je Vaš posao, Vi ćete ga odgojiti i posložiti da bude onako kako treba biti! Vidim ja da je on super u vrtić, sluša. Vi stvarno možete s njim na kraj!“ I to je potpuno istinito, to je jedna od uloge odgojitelja i vrtića: socijalizacija, tj. socijalni i emocionalni razvoj djeteta. No, je li to samo uloga vrtića? Ili uloga i roditelja i vrtića? Toj majci sam postavila slijedeće pitanje: „Ja ću Vaše dijete odgajati još 2 ili 3 godine, ovisno kad će krenuti u školu. A poslije toga? Tko je odgovoran za dijete cijeli život? Vrtić, škola, roditelj?“

 

Svakako da odgojitelji i vrtić imaju vrlo važnu i odgovornu ulogu u životu djeteta. Svakodnevno, dijete je prosječno 8 do 10 sati u vrtiću što znači da je često više vremena s odgojiteljima nego s vlastitim roditeljima. Isto vrijedi i za školu i učitelje. Ipak odgojitelji i učitelji su prolazne osobe u životu djeteta, a roditelji su konstantne osobe djetetu, zar ne?

Biti kompetentan roditelj, što to znači?

21. st. je doba koje nam svakodnevno donosi različite promjene i novitete. Da bi bili u korak s vremenom, moramo redovito nešto učiti, zar ne? Tako doktori uče o novim načinima liječenja, farmaceuti o novim lijekovima, učitelji i odgojitelji o novim pristupima i metodama odgoja, poučavanja, učenja. Postoji li škola za roditelje? Trebaju li se i roditelji educirati?

Brojne promjene koje se događaju u društvu utječu na obitelj, životni stil, karakteristike obitelji, odgoj. Ono što većina istraživanja pokazuju i stručnjaci tumače je da su roditeljski odgojni postupci ključni su za kvalitetan odnos roditelja i djeteta te izravno utječu na napredovanje djeteta i njegov daljnji životni put. Roditeljstvo je iznimno kompleksna i slojevita životna uloga svakog pojedinca. Postoje li pripreme, škole za tu ulogu? Od roditelja se očekuje kompetentno provođenje roditeljske zadaće i djelovanje u najboljem interesu djeteta.

Ponekad to smatramo vrlo jednostavnim a ponekad nam te to čini izrazito zahtjevno, zar ne?

Roditeljska kompetencija i roditeljska nekompetencija

U knjizi „Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj“, M. Milanović i suradnici navode: „Kompetentnim roditeljem smatra se onaj roditelj „koji sebe doživljava kao osobu koja ima kontrolu nad svojim roditeljstvom i odnosom s djetetom te se dobro osjeća kao roditelj“.

family, renewable energy, ecology and people concept - happy little boy and parents playing with toy wind turbine at home

Također, u istoj knjizi ističu da kako bi to ostvario, roditelj treba biti usmjeren na stalno stjecanje novih i proširivanje postojećih znanja, vještina i stavova u svezi s djecom i odgojem. Suprotno navedenom, roditeljsku nekompetenciju obilježava: neznanje, nesigurnost, nezadovoljavajući odnos s djetetom te, kao prirodna posljedica, doživljaj tereta roditeljstva.

Informirajte se o radionicama “NLP u radu s djecom” na info@alena46.sg-host.com

Lana Kihas po struci je magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ima dugogodišnje iskustvo u radu sa djecom različite dobi i sposobnosti, kao i rad u različitim odgojno-obrazovnim ustanovama u pojedinim europskim zemljama. Dio je tima KIDS&CO by Dječji vrtić „Kreativni dani“ koji zastupa suvremeni koncept u odgoju i obrazovanju. Više o tome možete pronaći na http://kidsandco.eu/.  Kao profesionalni odgojitelj, piše blogove koji su većinom namijenjeni roditeljima s različitim savjetima, teorijskim i praktičnim znanjima o odgoju i obrazovanju djece.

Piše: TAJANA BELINA, Creative Marketing Manager

Photo by Krasnodar Peršun @hrt

90% komunikacije odvija se u analognim kanalima. Tako nas uči NLP. Zasigurno znaš koji su to analogni kanali - govor tijela, stav, gestikulacije, način izražavanja, tonalitet, tempo i ritam. Sve ovo utječe na tvojeg sugovornika/sugovornike snažnije nego same riječi koje izgovaraš.

Postoji li među analognim kanalima onaj jedan kojim ćeš najmoćnije i najbrže ostvariti željeni ishod komunikacije?

Promijeni glas, promijenit ćeš sve

Zamisli da slušaš predavanje na temu koja te zanima. Predavač je aktivan, šeće po pozornici, koristi gestikulaciju kako bi naglasio važne dijelove prezentacije. No njegov je glas jednoličan i monoton. I koliko te god zanimala tema koju slušaš, jednostavno ne možeš zadržati koncentraciju na onome što govori. Svakih 30 sekundi hvataš svoje misli koje pod hipnozom jednoličnog tona odlutaju do jučerašnje predobre večeri, ili sutrašnjeg izlaska, omiljenog sportaša, pjesme koja je neposredno prije predavanja bila na radiju.

Možeš zamisliti kako ti osoba koju voliš dolazi u susret. Na licu smiješak, raskriljene ruke, trčite jedno drugom u zagrljaj, dok istovremeno čuješ kako govori „Vooolim teee“ – glasom Patrika iz Spužva Boba Skockanog.

Glas je najmoćniji kanal komunikacije koji u trenu može promijeniti sve.

Koga čuješ dok čitaš?

Jedan od najvećih fenomena glasa je kako određene fraze koje samo pročitaš mogu učiniti da u svojoj glavi čuješ određenu osobu. Možeš isprobati upravo sada. Motherfucker. Koga čuješ u glavi? Ili: Hey you guuuys! (za vas koji ste odrasli u 80-ima).

Možemo probati i ovako:

(source: http://knowyourmeme.com/photos/97915-read-this-in-my-voice)

(source: http://memeshappen.com/meme/morgan-freeman/hello-im-morgan-freeman-and-you-just-read-this-in-my-voice-12918)

Glasom utječi na stanja

Ne moraš moći oponašati poznate osobe, ali svakako moraš moći promijeniti glasnoću, visinu, prodornost i toplinu svoga glasa i tako brzo i snažno utjecati na svoje sugovornike. Kvalitetom svog glasa možeš učiniti da te slušaju bez daha, žedni svake sljedeće riječi. Možeš im pobuditi osjećaje radosti, dragosti i ushićenja, ali istovremeno frustracije, tuge i bijesa.

Vježbaj fleksibilnost svog vokalnog aparata nasamo, i onda samo promatraj kako će promjene u tvom glasu utjecati na promjenu u tvojim sugovornicima.

Glasno nije uvijek najjače

Koliko često ti se desi da se uhvatiš kako pričaš sve glasnije i glasnije kad želiš prenijeti snažnu poruku ili emociju. Pogotovo kad se osjećaš emotivno, frustrirano, napeto ili nestrpljivo. Najbolji primjer su djeca koja te ne poslušaju na prvu. Možeš se sjetiti bar jedne takve situacije.

Koliko ćeš se iznenaditi kad sljedeći put, umjesto da ideš u sve glasnije i glasnije, zauzdaš svoj glas, stišaš volumen ali pojačaš intenzitet, i osjetiš ne samo da te sugovornik pažljivije sluša, nego se i ti osjećaš drugačije?

Svojim glasom ne utječeš samo na svoje sugovornike, nego i na sebe. Jer da bi uspješno prenijeli emociju, moramo i sami u njoj biti. A glas je jedan od najbržih načina da se prebaciš u ono stanje koje želiš.

Slušaj i uči

Vježbanjem svojeg auditivnog kanala proširuješ svoj arsenal alata utjecajnosti. Pročitaj isti tekst na više različitih načina i s više različitih namjera, snimi se i onda slušaj. Slušaj kako mijenjaš svoj glas ovisno o tome kakvu reakciju želiš dobiti, koju emociju pobuditi. Upoznaj svoj vokalni aparat i upoznat ćeš svoje najmoćnije oružje.

Autor: Tajana Belina, NLP Master Practitioner

Marketing Comunications | Creative Marketing Manager | Deliver engaging experiences creating innovative mobile campaigns

SVE ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE VAŠE ODLUKE NA NLP TRENING

Preporuke:

  1. Na naslovnoj stranici NLP Hrvatska, možete besplatno preuzeti 100 stranica knjige Be Your Better Self i procijenite u kojoj mjeri rezonirate s našim trenerom
  2. Pohađanje NLP treninga ponekad nije mala odluka i zato smo još 2010. godine pripremili jednodnevne i dvodnevne seminare koji po nižim cijenama pružaju i praktična znanja, ali i pregled NLP-a, načina rada trenera i sva pitanja na koja želite dobiti odgovor prije vaše konačne odluke je li NLP za vas ili nije. I zato, slobodni ste nam se javiti sa svim pitanjima na info@alena46.sg-host.com  – djelujte.

 

Piše: LANA KIHAS, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Što znači slušati? Kako slušamo? Koja je razlika između slušati ili čuti? Je li nam važno slušati? Što radi odrasli kada sluša dijete? Kako sluša ili gleda dijete? Sluša li dijete Vas? Slušanje podrazumijeva prije svega vidjeti, a ne samo gledati, čuti a ne samo slušati. To je nešto što vrijedi i za odrasle osobe kao i za dijete, zar ne?

Vlastito iskustvo u radu pokazuje mi da slušanje djeteta i razumijevanje procesa dječjeg učenja ima veliku važnost jer tako otkrivamo i uočavamo individualne karakteristike i posebnosti svakog djeteta. Jednostavnije rečeno, slušanjem i gledanjem djeteta stvaramo rapport, prilagođavamo se djetetu da bi mogli komunicirati s njime i postići ono što želimo. A zašto je to važno? Djeca uče putem osjetila, uče ono što vide i čuju. Od malih nogu dijete se uči da ponavlja riječi da bi naučilo govoriti, zar ne?

I zaista su roditelji upori u tome da bi dijete progovorilo. Zašto onda u kasnijoj dobi zanemarujemo način komuniciranja s djetetom? Jeste li svjesni vlastitog načina komuniciranja i koliki ima utjecaj na dijete?

PEDAGOGIJA SLUŠANJA 

Začetnicom „pedagogije slušanja“ smatra se Carlina Rinaldi, a proizlazi iz Reggio pedagogije, jedne od „alternativnih“ pedagoških metoda. C. Rinaldi se bavi problemom proučavanja i slušanja djece i posvećuje knjigu u tom području pod nazivom „U dijalogu s Reggio Emiliom. Slušanje, istraživanje i učenje“. „Pedagogija slušanja“ objašnjava nam da slušati dijete uključuje i pozorno praćenje djeteta na različite načine: dijalogom, interpretiranjem dječjih aktivnosti, likovnih radova i igre. U razumijevanju načina kako djeca razumijevaju i djeluju na svijet, leži tajna uspješne komunikacije i uspješnog odnosa. To je temeljno otkriće u „pedagogiji slušanja“ koje roditelji, odgojitelji, učitelji mogu izabrati slijediti ili ne.

AKTIVNO SLUŠANJE DJETETA

Komunikolozi (Brajša,1994, Schultz von Thun, 2001.)  navode dvije vrste slušanja: aktivno i pasivno slušanje. Aktivno slušati znači slušati s namjerom da bi se pomoglo drugima. Ne osuđivati govornika, već razmišljati, nastojati razumjeti što priča, razumjeti njegove osjećaje, potrebe, želje, ne prekidati kada priča, ne moralizirati, već odašiljati poruke kao što su: znam kako se osjećaš, razumijem što govoriš, zanimam se za tebe, stalo mi je do tebe i onog što govoriš, poštujem te, ne pokušavam te promijeniti, pokušat ću ti pomoći.

Ipak, potrebno je biti oprezan u odabiru riječi (verbalna komunikacija) i načinu pristupanja sugovorniku (neverbalna komunikacija). Kako? NLP tehnike usklađivanja, pristupanju informacijama, upravljanje stanjima i jezičnim modelima samo su neki od alata koji vode postizanju određenog ishoda.

PASIVNO SLUŠANJE DJETETA

Druga vrsta slušanja jest pasivno slušanje, odnosno slušanje bez da čujemo poruku, odnosno što nam govornik želi reći. Slobodno se može i staviti pod naziv „ne slušanje“. Kada nam nije do komunikacije, pretvaramo se da slušamo, prekidamo, otimamo riječi kako bi uhvatili priliku da mi pričamo, slušanje onog što nama odgovara da čujemo, zanemarujemo neverbalne poruku.

Takva vrsta slušanja zbunjuje i odrasle, a kod djece ima posebno negativan učinak.

Kroz takav vid komunikacije dijete dobiva negativnu povratnu poruku, pr.: „Nije važno što ja govorim, što ja mislim, osjećaj, želim ili trebam“. Tim porukama dijete se osjeća neprihvaćeno, gubi samopouzdanje i samopoštovanje, emocionalno postaje nestabilno i nesigurno. Vlastitim iskustvom u radu, mogu potvrditi mnoga istraživanja koja ističu važnost emocionalnog razvoja kao podlogu za cjelokupni razvoj. Djetetu je potrebno da se osjeća voljeno, zaštićeno, sigurno, zbrinuto, okruženo pozitivnom i podržavajućom okolinom da bi moglo samostalno učiti, istraživati putem igre, ostvarivati socijalne interakcije, osjećati se slobodnim i kompetentnim i učiti kroz svakodnevna iskustva. Upravo je zbog toga važna uloga odrasle osobe kao i model slušača.

ŠTO GOD MISLIMO DA JESMO...UVIJEK SMO VIŠE OD TOGA!

Da bismo mogli slušati djecu, moramo biti prisutni kako bismo mogli čuti svim našim osjetilima. Slušanje znači biti otvoren za druge i ono što nam žele reći, biti otvoren za razlike i prepoznavanje različitosti i vrijednosti drugačijih stajališta i mišljenja. Zahtjeva otvorenost za promjene, razvijenu empatiju, prihvaćanje različitosti, aktivno je.  C. Rinaldi teorijom „pedagogije slušanja“ naglašava, kada uistinu slušaš sebe, slušaš i druge, slušamo ne samo ušima, već svim osjetilima i tako ulazimo u refleksiju i samo – refleksiju. Nije li to osnova svakog odnosa u učenju? NLP je stav okarakteriziran osjećajem radoznalosti, avanture, želje za učenjem onih vještina koje će nam omogućiti da spoznamo vrstu komunikacije koja uspješno utječe na ljude. Raznolike NLP tehnike pomažu nam da uistinu vidimo i čujemo sebe, vidimo i čujemo druge.

Informirajte se o radionicama “NLP u radu s djecom” na info@alena46.sg-host.com

Lana Kihas po struci je magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ima dugogodišnje iskustvo u radu sa djecom različite dobi i sposobnosti, kao i rad u različitim odgojno-obrazovnim ustanovama u pojedinim europskim zemljama. Dio je tima KIDS&CO by Dječji vrtić „Kreativni dani“ koji zastupa suvremeni koncept u odgoju i obrazovanju. Više o tome možete pronaći na http://kidsandco.eu/.  Kao profesionalni odgojitelj, piše blogove koji su većinom namijenjeni roditeljima s različitim savjetima, teorijskim i praktičnim znanjima o odgoju i obrazovanju djece.

Piše: LANA KIHAS, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Robert Fulghum 1986. godine objavio je knjigu "Sve što trebam znati, naučio sam u vrtiću"  koja je tada postala bestseler broj jedan New York Timesa. Za mene je to jedna od onih knjiga koju ponovno i ponovno čitaš i svaki puta me potakne na neka nova razmišljanja. Fulghum nudi razmišljanja o životu, smrti, ljubavi, tuzi. Daje nam upute kakve su mudrosti skrivene u vrtiću, dječjim igrama, hrpi rublja, čarobna svojstva otkrivena u kutiji pastelnih bojica, igri skrivača, igri u pješčaniku, utjecaju pjesmica, priča itd.

Postoje mnoga istraživanja koja su pokazala da 75 posto svih neuronskih veza u mozgu (sinapsi) se razviju do sedme godine, a od toga 50 posto sinapsi nastane već do pete godine. Isto tako sve je više stručnjaka koji naglašavaju važnost odgoja i obrazovanja upravo u ranoj i predškolskoj dobi. Robert Fulghum je davnih godina pokazao isto to samo na malo drugačiji način.

„Incy wincy spider“

Jedna od priča u knjizi R. Fulghuma je o susjedi i njenom susret s paukom. Susjeda ide na posao, izlazi kroz ulazna vrata, ugleda pauka i paukovu mrežu i počne vikati: „AAAAUUUU“. I nastane strah i panika. Klasična priča o strahu od pauka. Na to se nadovezuje iskustvo R. Fulghuma iz vrtića kada su učili poznatu pjesmicu i malom pauku koji se penjao uz cijev za vodu pa se spustila kiša i otplavila ga. Izašlo je sunce i osušilo kišu i pauk se ponovno penjao uz cijev. Vjerujem da znate tu pjesmicu kao i pokrete jer je vrlo popularna kod djece. Zašto djecu učimo toj pjesmi i o čemu je riječ? Pogotovo zato što pauci nisu tako privlačni u stvarnosti a i nitko ne pjeva kad vidi pauka, zar ne? Nitko osim djece, ako smo ih tako naučili ili nismo.

Kakve veze ima NLP s time?

Djeca ne znaju što je pauk, kakav je, što radi, zašto plete mrežu, treba li ga se bojati ili ne. To je ono što ih odrasli uče. Djeca uče i kopiraju naše obrasce ponašanja. Ako mi vrištimo i bojimo se pauka, i dijete će isto tako postupati kako i mi. Možda da probate zapjevati s djetetom? To ima višestruke koristi za dijete: razvija govor, uči melodiju, ritam, ako uključite i pokrete, utjecati ćete na razvoj motorike. I za odrasle ima koristi: uz pjesmu se možete opustiti i širite pozitivnu i smirenu energiju na sebe i na dijete.

„Skakanje po lokvicama“

Ona klasična priča kad znatiželjno i veselo dijete nakon kiše trči s željom skakanja po lokvi. A mama viče: „Ne! Ne u lokvu!!! 100 puta sam ti rekla ne u lokvu.“ U priču se uključio i nepoznati čovjek, stao u lokvu pokraj djeteta, počne se smijati i vikne: Hej, hej, hej!“ Dijete zašuti i umiri se. Klasični primjer NLP tehnike promjene stanja. Probajte! U trenucima kad je dijete je po vašem mišljenju nemoguće, napravite nešto neočekivano, iznenadno promijenite stanje i tako ćete utjecati na promjenu stanja kod djeteta. Naravno, ako odlučite da to želite i trebate.

Uz tu priču R. Fulghum veže još jedan problem i kako on kaže: „Roditeljstvo uvijek podrazumijeva malo licemjerja." Da je ona dijete, sad bi i sama bila u lokvi. Kada je bila dijete, gacala je po lokvama i nije joj se ništa ružnoga dogodilo. Vjerojatno je i njezina majka vikala: „Ne u lokve.“ Znači li roditeljstvo uvijek da nama upravlja autopilot iz prošlosti?“ Ponavljanje odgojnih stilova naših roditelja vrlo je često i nesvjesno što radimo iako ponekad ne bi željeli ni htjeli. Ponekad je potrebno napraviti odmak od neželjenog stanja da bi došli do odmaka prema željenom stanju. Rollins Stonesi imaju čuveni poticajni stih: „You can't always get what you want, but if you try, sometimes you might find, you get what you need.“ NLP metode naglašavaju da se svi resursi potrebni za stvaranje promjena se nalaze u nama ili ih možemo stvoriti iz ranijih iskustva i vlastitom kreativnošću.

Uz knjigu, R. Fulghum je napisao i slijedeće stihove:

„Sve što treba da znam o tome kako treba živjeti, šta raditi i kakav biti, naučio sam još u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pijesku dječjeg igrališta. A evo šta sam tamo naučio:

Sve podijeli sa drugima.

Igraj pošteno.

Ne muči ljude.

Svaku stvar vrati gdje si je našao.

Počisti za sobom.

Ne uzimaj ono što nije tvoje.

Kada nekoga povrijediš, izvini mu se.

Peri ruke prije jela.

Pusti vodu u toaletu.

Topli keks i hladno mlijeko su zdravi.

Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi – svaki dan od svega pomalo.

Svakog poslijepodneva odspavaj.

Kad izađeš u svijet, budi oprezan u saobraćaju, drži se za ruke i ne udaljavaj se od svog druga.

Ne zaboravi da čudo postoji. Sjeti se sjemenke u plastičnoj čašici: korijen je krenuo u dubinu, stabljika u visinu, niko ne zna zašto i kako, ali tako je sa svima nama.

Zlatne ribice, hrčci, bijeli miševi, čak i sjemenke iz plastične čašice – jednom moraju da umru. I mi ćemo.

A zatim se sjetite svojih prvih slikovnica i prve riječi koju smo naučili – najveće i najvažnije od svih riječi – GLEDATI.“

Jezik ti je brži od pameti

Često sami sebi kažemo: „Jezik mi je brži od pameti“. Zašto je tako? Gledamo li dovoljno sugovornika? Pratimo li njegove pokrete, mimike, geste? Slušamo li dovoljno? Nije li logično zašto imamo dva oka, dva uha i jedna usta? Snažan je utjecaj neverbalne komunikacije, zar ne?

Ukoliko uviđate vrijednost nadogradnje pristupa u komunikaciji s djecom, možete se informirati o nadolazećim radionicama “NLP u radu s djecom” na info@alena46.sg-host.com

Lana Kihas po struci je magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ima dugogodišnje iskustvo u radu sa djecom različite dobi i sposobnosti, kao i rad u različitim odgojno-obrazovnim ustanovama u pojedinim europskim zemljama. Dio je tima KIDS&CO by Dječji vrtić „Kreativni dani“ koji zastupa suvremeni koncept u odgoju i obrazovanju. Više o tome možete pronaći na http://kidsandco.eu/.  Kao profesionalni odgojitelj, piše blogove koji su većinom namijenjeni roditeljima s različitim savjetima, teorijskim i praktičnim znanjima o odgoju i obrazovanju djece. Blogove možete pronaći na www.kiidie.com/blog.

Piše: SAŠA TENODI, prof.soc.ped. // Licencirani trener Neurolingvističkog programiranja

NEŽELJENE REAKCIJE

Jeste li nedavno imali iskustvo u kojem ste na određenu osobu ili situaciju odreagirali na način da ste naknadno požalili?

Jeste li imali situaciju u kojoj  je vaša emocija utjecala na krivu prosudbu i pogrešnu odluku?

Vjerujem da se svi mogu složiti da jedna negativna emocija može upropastiti cijeli dan – čak i više dana, zar ne.

EMOTIVNI ROLLERCOASTER ILITI VLAKIĆ SMRTI

Značajna većina ljudi doživljava svoju svakodnevicu kao vožnju emotivnim rollercoasterom – svakodnevno doživljavaju popriličan raspon stanja i emocija (nesvjesno) prihvaćajući da su emocije nešto nad čim ne možemo imati kontrolu odnosno da su emocije samo naša „normalna“ reakcija na ono što nam se dogodilo. Emotivno stanje u kojem se nalazimo posjeduje takvu moć nad nama da će u potpunosti utjecati na naša ponašanja, naše reakcije, a u konačnici i na rezultate koje dodivamo ili ne dobivamo.

Netko može sebe definirati emotivnom osobom i to svakako može biti dobra kvaliteta u određenim situacijama i u komunikaciji s određenim pojedincima, no ukoliko dopustimo našim emocijama da upravljaju našim životima, posljedice bivaju uglavnom negativne – nemogućnost upravljanja vlastitim emocijama čini nas marionetom događaja (tj. osobne interpretacije događaja) te može dovesti do stanja anksioznosti, nezadovoljstva, depresije, a posljedično ta stanja odražavaju se i na naše zdravlje i na (ne)kvalitetu naših veza i odnosa.

VAŽNOST UPRAVLJANJA VLASTITIM EMOCIJAMA

Sukladno navedenom, jedan od najvećih osobnih izazova je mogućnost upravljanja vlastitim emotivnim stanjima i reakcijama, posebice u teškim i stresnim situacijama.

Naučiti upravljati vlastitim emocijama je broj 1 vještina ne samo za svakodnevno funkcioniranje na visokom nivou,  već i neprocjenjiv alat za svaku uspješnu promjenu – naučiti se nositi sa stresom, ovisničkim ponašanjima, ljutnjom pa čak i gubitkom kilograma – zapravo bilo kojom aktivnosti u kojoj je promjena u odnosu na naše trenutno stanje, ključna za ostvarenje željenih ciljeva.

Kao rezultat, upravljanje emocijama može dramatično poboljšati vašu motivaciju, zadovoljstvo i osobnu produktivnost. Možete si postaviti pitanje: Što bi sve bilo drugačije kada biste u onim, stresnim situacijama uspjeli zadržati „hladnu glavu“ odnosno, koliko bi se konačni rezultat razlikovao o odnosu na ovaj koji dobivate danas, dok još emocije upravljaju vašim rekacijama i vašom komunikacijom?

*Besplatno skini 100 stranica knjige na naslovnici www.alena46.sg-host.com

Ne biste li bili zadivljeni kada biste posjedovali vještinu upravljanja emocijama koja vam pruža mogućnost ne samo odmaka od negativnog, neželjenog stanja, već vam servira mogućnost da se dovedete u bilo koje pozitivno stanje koje ste odabrali u određenoj situaciji.

Ukoliko ste i u najmanjoj mjeri upoznati s Neuro-Lingvističkim programiranjem, naučili ste da su naše reakcije, emotivna stanja i ponašanja rezultati programa koje je okolina stavila u naš um. To znači da su naši programi samo naučeni obrasci preuzeti od strane naših roditelja, prijatelja, kolega i medija, a to također znači da se ti naučeni obrasci mogu reprogramirati usvajanjem novih programa.

ALATI ZA UPRAVLJANJE EMOCIJAMA

Osnovni obrasci NLP-a kojima kontroliramo i upravljamo svojim emotivnim stanjima nazivaju se sidra i submodaliteti.

Ovdje ćemo se pozabaviti sidrima.

NLP sidrenje omogućava vam da prepoznate i promijenite svoje emotivno stanje u sekundi. Također, sidrenje vam omogućuje da unaprijed postavite okidače na očekivanu stresnu situaciju, odnosno unaprijed uprogramirate (usidrite) reakciju kakvu želite imati. To će posebno biti korisno u onim situacijama u kojima ste podbacili nad svojim očekivanjima u prošlim situacijama.

ŠTO JE SIDRO

Sjetite se situacije kada ste čuli neku pjesmu iz davne prošlosti i ta pjesma vam je povukla asocijaciju na izvorni događaj i ne samo to, ta pjesma vas je dovela u točno to emotivno stanje kao i u vašem prvom, primarnom iskustvu. Ili, pokušajte se sjetiti situacije u kojoj vas je određeni miris vratio u točno mjesto događaja iz vaše prošlosti (primjer: miris školske kuhinje ili miris mora...) i sada dok ovo čitate možete se naći tamo, zar ne.

Takvi stimulansi nas mogu instantno preplaviti emocijama. I da, sidra koja okidaju stanja često nisu dobra, odnosno češće nas dovode u neželjena stanja nego u željena.

Zabavan primjer sidra je uniforma. Zamislite situaciju,  čujete zvono na vratima, otvarate vrata, ugledate policajca i odjednom počinjete se ponašati kao da ste usmrtili nekoga.

Dakle, sidra su naši automatizmi što znači da ne posjedujemo svjesnu kontrolu nad njima (barem ne do trenutka kada ih postanemo svjesni i krenemo reprogramirati).

UVJETOVANI REFLEKS // PAVLOVLJEVI PSI

Znanstveni primjer primjene tj. instalacije sidra je Pavlovljev eksperiment sa psima 1901. godine. Za one koji nisu upoznati s eksperimentom, ukratko:

  1. Polazna točka: Psi posjeduju automatsko sidro na miris hrane (bezuvjetni refleks/sidro)
  2. Miris hrane automatski okida reakciju slinjenja.
  3. Pavlov dodaje jedan stimulans prije hranjenja – stimulans je zvono.
  4. Proces: Prvo zvono onda hrana.  Proces se ponavlja X puta
  5. Rezultat: Zvono bez donošenja hrane okida reakciju slinjenja.

Zvuk odnosno zvono je auditivni stimulans koji ne bi trebao imati utjecaj na reakciju slinjenja – reakciju slinjenja može izazvati samo mirisni ili okusni stimulans i zato se taj naučeni stimulans naziva uvjetovani (kondicionirani) refleks.

Zaključak je taj da razumijevanjem sidara možemo asocirati bilo koji stimulans s bilo kojim (željenim) responsom i to svjesno, a samim time i ciljano. A osim toga, poznavajući strategije sidrenja, možemo lako i poprilično brzo zamijeniti sve one automatizirane negativne reakcije koje imamo, bilo kojom rekacijom koju bismo željeli imati u određenoj situaciji.

Kako bi apliciranje novog, željenog sidra bilo uspješno, potrebno je zadovoljiti određene kriterije. U NLP-u, te kriterije nazivamo:

4 KLJUČA ZA USPJEŠNO SIDRENJE

PRIMJER SIDRENJA - IZAZIVAM VAS NA TESTIRANJE

Kao jedan od jednostavnih primjera, izdvojit ću proces apliciranja sidra za automatsko dizanje iz kreveta (za one koji imaju problema sa snooze pa snooze pa opet snooze). Ono što vas spriječava da se dignete iz kreveta je emocija – ona emocija koja vam pruža veće zadovoljstvo pri pritisku na snooze od onog drugog, onog koji zahtijeva akciju, zar ne.

Strategiju sam pronašao (i naravno testirao) na blogu Stevea Pavline, a proces sidrenja ukratko izgleda ovako:

  1. Odaberite trenutak u danu kada ne osjećate umor
  2. Uzmite mobilni telefon i namjestite zvono na budilici za 5 minuta
  3. Legnite u krevet I zatvorite oči
  4. Opustite se i pričekajte zvuk zvona
  5. Odmah čim čujete zvuk zvona energično iskočite iz kreveta
  6. Ponovite postupak 5-7 puta i javite mi rezultat.

Svi NLP-jevci koji su instalirali ovo sidro bivaju šokirani svojom novom reakcijom sljedećeg jutra.

I sada, zamislite samo koje sve benefite možete ostvariti razumijevanjem i upravljanjem sidrima. Možda se radi o reakciji na određenu osobu iz ureda koja učestalo negativno utječe na vaše stanje. Možda se radi o sastanku s određenom osobom ili s nadređenim, možda loša sidra prevladavaju kada i samo pomislite na prezentaciju i/ili javni nastup, a možda možete prepoznati svoja negativna sidra u komunikaciji s partnerom ili partnericom, promijeniti ih i izbjeći 9 od 10 budućih konflikata.

Jer, kao što je rekao moj NLP učitelj dr. Richard Bandler:

You can’t always control what happens, but you can always control how you deal with it.

Igrajte se,

Saša Tenodi je profesor socijalni pedagog, jedini NLP trener pod originalnom licencom na ovim prostorima educiran u SAD-u kod Dr. Richarda Bandlera (2007.) te začetnik NLP zajednice u Hrvatskoj. 2016. godine završio je Grant Cardone University, trenutno najpopularniju business & sales akademiju u SAD-u.

Pokrenuo je projekte sa ciljem učenja i networkinga: Klub dinamičnih prezentera, NLP Hooligans klub (klub tajnih iskustava) te NLP Kampove s ciljem usvajanja raznih vještina poput skijanja i snowboardinga zimi te wakeboardinga, windsurfinga i jedriličarstva ljeti. Godine 2016. zbog navedenih projekata na jednom britanskom portalu izdvojen je među top 30 Customer Experience profesionalaca. U 2010. i 2011. dobio je Superbrand’s certifikate kao jedan od najboljih pružatelja usluga u RH. S Ivanom Vorasom  uspješno razvija business podcast Surove Strasti putem kojeg širi ne samo svoje vidike, već i svih onih koji ih slušaju.

NLP Hrvatska

– jedini NLP institut u RH licenciran od strane Dr. Richarda Bandlera

SVE ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE VAŠE ODLUKE NA NLP TRENING

Preporuke:

  1. Na naslovnoj stranici NLP Hrvatska, možete besplatno preuzeti 100 stranica knjige Be Your Better Self i procijenite u kojoj mjeri rezonirate s našim trenerom
  2. Pohađanje NLP treninga ponekad nije mala odluka i zato smo još 2010. godine pripremili jednodnevne i dvodnevne seminare koji po nižim cijenama pružaju i praktična znanja, ali i pregled NLP-a, načina rada trenera i sva pitanja na koja želite dobiti odgovor prije vaše konačne odluke je li NLP za vas ili nije. I zato, slobodni ste nam se javiti sa svim pitanjima na info@alena46.sg-host.com  – djelujte.

Ukoliko vam se ubrza disanje, osuše vam se usta ili vam koljena počnu klecati pri samoj pomisli da ćete stajati i pričati ispred grupe ljudi, niste jedini.

To me podsjeća na iskustvo s druge godine fakulteta. Kolega i ja dobili smo termin za izlaganje našeg seminara za tri tjedna. Nije prošao dan, a da nekoliko puta u svojoj glavi nisam zavrtio najgore moguće horor filmove našeg nastupa pred malom grupicom od tridesetak studenata...dok je sam izlazak pred tu grupicu studenata emotivno bio u rangu gledanja filma Strava u ulici Brijestova u dječjoj dobi ili gore od toga.

"POPULARNOST" STRAHA OD JAVNOG NASTUPA

Među „najpopularnijim“ odnosno najraširenijim strahovima na našem planetu nalaze se strah od zmija, strah od pauka, strah od visine, strah od letenja zrakoplovom i zanimljivo, kada bismo sve osobe koje posjeduju navedene strahove izbrojali, vjerojatno bismo došli do ukupno manjeg broja „zastrašenih“ pojedinaca od onih koji posjeduju strah od javnog nastupa odnosno glosofobiju.

 „Prema većini istraživanja, strah broj 1 je strah od javnog nastupa. Strah broj 2 je smrt. Zvuči li vam to ispravno? To znači da bi na sprovodu, prosječna osoba prije odabrala mjesto u lijesu nego održala oproštajni govor.“

- Jerry Seinfeld

SIMPTOMI GLOSOFOBIJE

Ovdje su prezentirani neki od simptoma koji se mogu pojaviti za vrijeme javnog nastupa ili čak prilikom razmišljanja o nastupu pred publikom:

Iako je strah od javnog nastupa tako visoko pozicioniran na svjetskoj ljestvici generalnih strahova, isti je moguće poprilično brzo riješiti koristeći određene NLP tehnike. U pravilu, ono što se događa pojedincima pri pomisli na javni nastup je vizualizacija iskustva sa submodalitetima horor filma s najgorim mogućim scenarijom (poput pada u nesvijest za vrijeme prezentiranja).

IZ HOROR FILMOVA U MOĆ OSOBNE PREZENTACIJE

NLP se u prvom redu fokusira naučiti pojedinca s tim problemom kako da eliminira slike i horor filmove iz svog uma te kako da taj film zamijeni s onim koji generira pozitivan ishod. Sljedeća razina je naučiti osobu kako da upravlja svojim stanjima (emocijama) te kako da povrati željeno stanje ukoliko je isto za vrijeme nastupa ili prezentacije iz nekog vanjskog ili unutrašnjeg razloga prekinuto. I na kraju, nakon što je NLP Practitioner naučio upravljati slikama uma i kontrolom stanja, slijedeći korak je naučiti osobu vještinama Dinamičnih prezentacija.

*Besplatno skini 100 stranica knjige na naslovnici www.alena46.sg-host.com

Navedena vještina daje ogroman opseg alata kojima osoba dobiva najviši mogući status, a taj je moć upravljanja stanjima publike, odnosno sposobnost upravljanja sobom i auditorijem pred kojim prezentiramo.

Nakon što ste naučili NLP tehnike, u mogućnosti ste  ostvariti sljedeće:

BENEFITI POSTAJANJA DOBRIM PREZENTEROM

Razmislite, dobiti pozivnicu za prezentaciju ili javni nastup je čast i privilegija. Održati javni nastup je socijalni i statusni dokaz vas kao eksperta u svojoj domeni. Rješavanjem straha od javnog nastupa omogućili ste svojoj publici ugodno učenje, opuštenost i zabavu, a vi ste ostvarili ono najvažnije – strah ste pretvorili u osobno zadovoljstvo i bezbrižnost.

NLP trening je ovdje da vam pomogne izbrusiti komunikacijske vještine, pojačati vaše samopouzdanje u onim situacijama u kojima vam trenutno isto nedostaje i pomogne vam otpustiti strah od nastupa neovisno o tome tko se nalazi ispred vas..

„If you can't communicate and talk to other people and get across your ideas, you're giving up your potential.“

- Warren Buffett

Saša Tenodi je profesor socijalni pedagog, jedini NLP trener pod originalnom licencom na ovim prostorima educiran u SAD-u kod Dr. Richarda Bandlera (2007.) te začetnik NLP zajednice u Hrvatskoj. 2016. godine završio je Grant Cardone University, trenutno najpopularniju business & sales akademiju u SAD-u.

Pokrenuo je projekte sa ciljem učenja i networkinga: Klub dinamičnih prezentera, NLP Hooligans klub (klub tajnih iskustava) te NLP Kampove s ciljem usvajanja raznih vještina poput skijanja i snowboardinga zimi te wakeboardinga, windsurfinga i jedriličarstva ljeti. Godine 2016. zbog navedenih projekata na jednom britanskom portalu izdvojen je među top 30 Customer Experience profesionalaca. U 2010. i 2011. dobio je Superbrand’s certifikate kao jedan od najboljih pružatelja usluga u RH. S Ivanom Vorasom  uspješno razvija business podcast Surove Strasti putem kojeg širi ne samo svoje vidike, već i svih onih koji ih slušaju.

NLP Hrvatska

– jedini NLP institut u RH licenciran od strane Dr. Richarda Bandlera

SVE ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE VAŠE ODLUKE NA NLP TRENING

Preporuke:

  1. Na naslovnoj stranici NLP Hrvatska, možete besplatno preuzeti 100 stranica knjige Be Your Better Self i procijenite u kojoj mjeri rezonirate s našim trenerom
  2. Pohađanje NLP treninga ponekad nije mala odluka i zato smo još 2010. godine pripremili jednodnevne i dvodnevne seminare koji po nižim cijenama pružaju i praktična znanja, ali i pregled NLP-a, načina rada trenera i sva pitanja na koja želite dobiti odgovor prije vaše konačne odluke je li NLP za vas ili nije. I zato, slobodni ste nam se javiti sa svim pitanjima na info@alena46.sg-host.com  – djelujte.
crossmenu linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram