Woodstock. Hipiji koji istražuju opojne supstance i nove načine življenja. Psihodelična glazba. Iznenadni rast interesa za filozofije (i opet, načine življenja) Dalekog istoka. Summer of love. Pobuna protiv establishmenta. Eksperimentiranje. Jefferson Airplane i White Rabbit, The revolution shall not be televised. To je vrijeme i to je raspoloženje u kojem je mladi Richard Bandler, inače bistar momak zainteresiran za sve pomalo, upoznao neke od vodećih psihologa, socijologa, psihoterapeuta i filozofa svog vremena: Gregorya Batesona, Virginiju Satir, Miltona Ericksona, Roberta Antona Wilsona, a pod utjecajem knjiga i djela još i Fritza Perlsa, Alfreda Korzybskog i Noama Chomskya, pa nakon dva piva rekao sam sebi: "Kad bi bar bio netko tko bi kombinirao sva ova znanja i metode, taj bi stvarno bio kralj! Pa zašto ne bi ja?" Ovo je naravno spekulacija jer ne znamo što je on mislio, ali vjerojatno je negdje u blizini istine. Osobito ovaj dio s pivom.

BANDLER, UTJECAJI I ŽIVOTNE FILOZOFIJE

Tu kombinaciju utjecaja i životnih filozofija koje je Bandler modelirao od svojih uzora, je u trenutku inspiracije nazvao "Neuro-lingvističko programiranje" jer s obzirom da je tada na fakultetu učio programirati računala, izgledalo mu je neobično fascinantno kako riječi same po sebi utječu na ljude - kako to da ono što čujemo ili pročitamo može tako drastično utjecati na nas, a na kraju, to su sve zvučni valovi i svjetlo. Sve stvari koje zovemo "discipline" počinju tako: što se nekom nešto, što većini ljudi izgleda posve normalno, čini fascinantnim. Normalno je da su jedna jabuka i jedna jabuka dvije jabuke, i da će one pasti sa stabla, možda nekom na glavu ili ne, ali samo oni ljudi koji zastanu i kažu si: "Ček, ovo je zanimljivo. Zašto je to tako? Želim znati više o tome!" će pokrenuti discipline kao što su matematika i fizika.

FASCINACIJA KOMUNIKACIJOM I KOMUNIKACIJSKIM OBRASCIMA

U ovom slučaju, NLP-evci su fascinirani komunikacijom kao takvom. Iz rane fascinacije strukturama rečenica: koja je razlika u rečenicama: "Ja sam šetač." i "Ja šetam.", Bandler i kolega mu John Grinder su brzo razumjeli da su same riječi mali dio, nekad manji od 10% onog što u osobnoj komunikaciji prenosimo, a onaj ostali dio, ispod vidljivog dijela sante leda u moru, su neverbalna komunikacija. Ton glasa, glasnoća, stav tijela, pokreti, sve su to nesvjesni dijelovi komunikacije koje primamo (ili šaljemo) a da najčešće ni ne znamo. Ovo istraživanje je dovelo do toga da je sljedeći korak bio naći kako se interno u mozgu percipira komunikacija, što je dovelo do ideje "submodaliteta." Ako imate sjećanje gdje vam je bilo primjetno hladno (što je eksperiment kojeg vrijedi napraviti), i ako u tom sjećanju promijenite osobine onog što zamišljate: umjesto sivih ili plavih tonova boja, žute i crvene, umjesto nedostatka svjetla, sunce, umjesto mogućih zvukova vjetra ili kiše ili gaženja snijega, valovi mora ili pjev ptica, umjesto debele zaštitne odjeće, nešto lagano, to sjećanje će postati toplo. Ove osobine su primjer submodaliteta, a ishod je - toplina.

NLP KAO ŠKOLA PSIHOTERAPIJE

NLP je nastao kao škola psihoterapije (zato što se više bavi time kako nešto napraviti nego zašto to funkcionira, što bi više bio predmet psihologije), i jedno vrijeme se činilo da će biti uz bok drugim prihvaćenim školama kao što su gestalt, bihevioralna, psihoanaliza, no sa idejom da bude efikasnija i brža od svih njih. Ali onda se dogodilo nekoliko stvari koji su rezultirale time da, ova škola koju su jedno vrijeme vodeći psihoterapeuti podržavali i istraživali, bude gurnuta po strani i često svrstavana pod pseudoznanost. Nažalost, sami su si krivi, Bandler i ekipa koja se okupila oko njega, su bili (i ostali) neprijateljski raspoloženi prema akademskoj psihologiji i psihoterapiji, i iako im je iz tih područja dolazilo najviše publike, otvoreno su govorili protiv standardne prakse. Imali su svoje razloge, naravno.

Psihoterapija, a pogotovo mentalne ustanove to vrijeme, su bili dosta primitivni, ljudski um je bio daleko veća misterija nego danas, a tada popularne teorije, među kojima i arhaična (pa ipak i danas većini poznata) interpretacija Freudovih, su bile u najboljem slučaju spore.

DI JE (BILA) PRIŠA?

S druge strane, Bandlerova ekipa je previše žurila naprijed. Kad bi primjetili da nešto funkcionira: na primjer varijanta ovog gore eksperimenta se pokazala dobrom kod fobija i PTSP-a, krenuli bi to bez ustručavanja koristiti i učiti druge da koriste, a to, ispalo je vrlo bitno, su dobro naplaćivali. Iako su uočili da svi ljudi ne reagiraju jednako na sve tehnike, i poučavali druge da je izuzetno bitno komunicirati na način koji onom drugom nešto znači: netko će bolje reagirati na metaforu "mapa nije teritorij" a netko će bolje reagirati na "ne jede se menu nego hrana", s manje pažnje su primjenjivali psihoterapeutske tehnike koje su našli. Stav kojeg je Bandler ugradio u NLP je uvijek bio "sve se može", vrlo pozitivan stav iza kojeg stoji ideja da je prva i osnovna stvar maknuti razmišljanja o ograničenjima koje ljudi imaju.

Problemi nisu nešto objektivno što postoji u svemiru, nego subjektivan stav kojeg netko može imati o nečemu. Vjerojatno najveća zasluga Bandleru je što nikad nije odustajao: ako ne funkcionira tehnika koju zna, tražio bi i eksperimentirao što god može, na koji god način može, da bi pronašao neku koja funkcionira. I onda bi o tome predavao drugima na komercijalnoj osnovi. Za desetak godina, broj "NLP tehnika" je narastao dramatično, postojalo je više tisuća ljudi koji su prvo platili da ih čuju a onda su ih počeli predavati drugima i pri tom unositi vlastita iskustva i stavove, a sve pod istim nazivom "NLP."

ŠTO SE DOGODILO S ORIGINALNOM NLP EKIPOM?

Originalna ekipa se posvađala što međusobno što sa kolegama iz akademskog i medicinskog okruženja, i NLP je tijekom 80-ih postao "svoja stvar", ali razjedinjena: na jedan način ga je interpretirao i primjenjivao Bandler, na drugi Grinder, a na razne druge njihovi kolege iz originalne grupe. Po svemu sudeći, za neslogu je uglavnom kriv Bandler, koji jednostavno rečeno, ima prgavu narav.

Prema komentarima Miltona Ericksona i Virginie Satir, od kojih je NLP počeo, Bandler i Grinder su od početka bili "nepristojni" i "bez poštovanja" što su ovi uglavnom pripisivali njihovoj mladosti. Prema predgovoru koji je Erickson napisao za knjigu "Patterns of the hypnotic techniques of Milton H. Erickson" koju su ova dvojica napisala, kao da misli da nisu napravili dovoljno dobar posao, a prema članku R. S. Spitzera "Virginia Satir & Origins of NLP", ni Virginia nije bila presretna s njima. Ali tko zna: Erickson je bio zahtjevan i tvrd čovjek, s kontroverznim metodama, a Virginia drastično različitu narav od njih.

TUMAČENJA NLP-A DANAS

Danas postoji nekoliko tumačenja što je zapravo NLP, od klasičnog pragmatičnog kojeg zagovara Bandler i koji otprilike kaže: "u zadnjih 50-ak godina smo našli da većina ljudi, ako kažeš X i napraviš Y, će odgovoriti sa Z, nije bitno kako i zašto, a ako nešto ne radi moraš naći što god funkcionira za tu osobu i te okolnosti, i ne brini se ako pojma nemaš zašto to radi ili ako izgleda čudno, ili ako to uopće neće funkcionirati s drugim osobama na taj način, bitan je rezultat ovdje i sada - a još bolje ako to što nađeš preneseš drugima", do kvazi mističnog koji sežu do "u odnosu kakvo je stanje čakri osobe, možda će raditi X a možda Y, a razlog svemu tome je povezanost svih živih bića na kvantnoj osnovi a tvoj zadatak je napraviti pozitivan tok energije; ako nešto ne radi, nazovi gurua koji će ti za neke novce dati još ideja." Jako je bitno stoga naći se na ovom spektru "NLP" škola.

KOMERCIJALIZACIJA NLP-A

Postoji oveći skup tehnika u NLP-u koje su pronađene, testirane, koristile su se neko vrijeme, da bi bile napuštene ili zbog neefikasnosti ili zbog neočekivanih posljedica - takve se u pravilu više ni ne predaju. Neke od takvih su pridonjele tretiranju NLP-a kao pseudoznanosti, jer zbog komercijalizacije NLP-a svatko je mogao doći na bilo kakav tečaj, probati, protumačiti rezultat (ili manjak rezultata) na svoj način, i onda generalizirati na cijelu disciplinu. S druge pak strane, standardne tehnike NLP-a su se počele pojavljivati u modernim školama psihoterapije pod drugim imenom: oveći dijelovi tehnika CBT-a i ACT-a su "NLP drugim riječima", nemalo i zato što u stručnim krugovima naziv "NLP" ima lošu reputaciju.

Danas se NLP predaje kao kombinacija životne filozofije koja zagovara ustrajnost i pozitivan stav prema ciljevima koji si ljudi sami zadaju, i tehnika komunikacije sa samim sobom i drugim ljudima koje su se pokazale najefikasnije u njegovoj dugoj povijesti. Izašao je izvan okvira psihoterapeutske struke i danas bi ga našli u kategorijama "self-help" i poboljšane komunikacije. Svatko može pročitati neku od tisuća knjiga koje su napisane na ovu temu po svijetu, danas i oveću količinu YouTube videa, te doći do puno šireg znanja, te uz praksu nastaviti učiti dalje nego što uobičajeni treninzi nude, no s obzirom da svatko može napisati ili snimiti bilo što, zdravo je imati dozu skepticizma utemeljenu na praktičnosti: sve treba testirati prije prihvaćanja.

ŠTO BI BILO KAD BI BILO?

Da se Bandler više slagao s kolegama iz struke, da je manje mislio na komercijalizaciju a više na razvoj discipline, da je lakše prihvaćao kad nije u pravu, da je pazio kome predaje, da je cijela disciplina imala jači teoretski okvir, da je zajednica originalnih NLP-ovaca bila jača prije nego što su se razišli, ... što bi bilo kad bi bilo.

Bandler i Grinder su bili fokusirani na modeliranje tehnika, zanimalo ih je kako što efikasnije, što brže doći do rezultata, i pri tome su propustili neke prilike za učenje i, vjerojatno, suradnje s drugim istaknutim osobama. Da su se nakon početnog uspjeha modeliranja obrazaca govora Virginije i Miltona vratili ovima i umjesto da su se koncentrirali samo na tehnike, na riječi, ton glasa, da su posvetili pažnju manje tehničkim dijelovima: njihovim razlozima i motivacijama, te životnoj filozofiji, možda bi došli i do puno jačih rezultata. (Srećom, o svim osobama koje su Bandler i Grinder modelirali je napisano puno drugih knjiga.) Kao da su radili previše toga prebrzo i pri tome preskakali korake.

NLP U AKADEMSKOM OKRUŽENJU

NLP je počeo u akademskom i stručnom okruženju: Bandler i Grinder su predavali na fakultetu, Bandler ima magisterij psihologije, Grinder doktorat iz lingvistike. Tradicionalno, za svaku tvrdnju koju imaju bi trebali provesti opsežno i strogo istraživanje, napisati nekoliko radova, otići na nekoliko konferencija i onda prijeći na sljedeću tvrdnju. Recimo nešto što se zove "Meta model", set pitanja (koji zapravo vodi formiranju određenog načina razmišljanja) o tome što se zapravo nalazi iza izgovorenih riječi. Ideja za Meta model je nastala analizirajući načine govora Virginije Satir i Fritza Perlsa: oni su tijekom svojih terapija postavljali ciljana pitanja da bi saznali neizrečene pretpostavke koje sugovornici imaju. U svom osnovnom obliku, Meta model je gotovo mehanička tehnika s uglavnom lingvističkim pravilima: ako netko kaže "ne voli me", vjerojatno je zgodno postaviti pitanja kao "a tko to?", "kako znaš?", "u kojim okolnostima?" i "kako želiš da te se voli?".

Da bi pokazali da je Meta model koristan u smislu da pomaže ljudima da bolje komuniciraju ali i da bolje razumiju sami sebe, trebale bi godine istraživanja i analize istraživanja, što se ekipi jednostavno nije dalo. Takva istraživanja bi trebalo vrlo dobro strukturirati, što je opet suptilno pitanje: da li usporediti pitanja "Meta modela" s nekima koja su posve nevezana, tipa ako netko kaže "ne voli me" da se pita "želiš li sladoled?" ili možda vezana pitanja drugog tipa kao "što možeš napraviti da te voli?".

PROBLEMI S ISTRAŽIVANJEM PSIHOLOGIJE...

Problem s istraživanjem psihologije je što ljudi nisu konzistentni niti često svjesni što komuniciraju, što se pokušava riješiti velikom količinom statističke obrade. Vjerojatno, ako bi nakon mjesec dana veći broj osoba kojima je postavljeno pitanje "kako želiš da te se voli?" reklo da se bolje osjećaju oko rješavanja problema od onih kojima su postavljena pitanja o sladoledu i akciji, bi to bio dobar korak naprijed.

Što ako bi onda Meta model (koji je zapravo vrlo jednostavan set pravila za naučiti) bio obrađen na standardni način i široko prihvaćen? Što ako bi se učio u srednjoj školi? Danas se još uvijek pod nazivom "psihologija" u gimnazijama uči "povijest psihologije" (isto kao što se pod nazivom predmeta filozofije uči "povijest filozofije"). Ne bi li bilo korisno usmjeriti mlade ljude da razmišljaju u smjeru "što znači biti prijatelj, dan za danom" i "kako ja želim nekog voljeti a kako želim da me drugi vole"? Ili, opet unutar ovakvog modela, zašto uspoređivati svoje doživljaje i svoj život s Facebookom drugih ljudi nije baš najzdravija opcija.

Ljudi smo, najmanje od svega nas trebaju smetati stvari koje nas čine ljudima, a tu htjeli ne-htjeli spadaju i podsvjesne stvari koje upravljaju željama i strahovima. Prihvaćanje toga da smo cjelina sa dobrim i lošim osobinama je nužno, ali to donekle možemo i koristiti na pozitivan način.

VRIJEDNOST RAZUMIJEVANJA OSOBNIH VRIJEDNOSTI

Jedna druga tehnika se zove "Iznalaženje vrijednosti" kojom se uspostavlja svjesnost hijerarhije vrijednosti u nekom kontekstu. Što ćemo dobiti nekim životnim potezom? Koliko jako želimo baš određeni posao? Zbog čega smo zadovoljni sa potencijalno životnim partnerom? Najveće prednosti u ovoj tehnici su što uspostavlja veze između koraka do nekog cilja: ako dobijem posao X, to će mi omogućiti Y a to će mi omogućiti Z (i obrnuto: da dođem to rezultat X, prvo trebam Y a onda Z) i, a ovo je vrlo bitno, što ne ovisi samo o onome što svjesno mislimo da nam je vrijednost. Ako je cilj "zadovoljstvo na poslu", moguće je da je prva stvar koja nekom padne napamet "puno novca." Drugima možda padne napamet "prijateljski suradnici" - i to je ok, svatko ima svoje motivatore, ali onda se postavlja pitanje: "dobro, a kad se na jednom poslu u prošlosti pojavio iznenadan osjećaj najvećeg zadovoljstva, u kojem trenutku je to bilo i što mu je bio uzrok?" i onda dođu odgovori tipa "ured je imao veliki prozor i bio je prekrasan jesenski dan, a mirisala je kava." Svjesno, možda želimo novac, ali nesvjesno najvjerojatnije želimo ured s velikim prozorom i aparat za kavu. Oba uvjeta trebaju biti ispunjena za "zadovoljstvo na poslu."

PODRUČJA PRIMJENE U MAINSTREAM OKVIRU

Što ako bi takav proces bio predmet zadnjeg tjedna fakulteta? Ili bar standardni dio intervjua svaki put kad netko mijenja posao? Bilo bi vrlo lijepo i ispunjavajuće kad bi sljedeći posao kojeg idete raditi zadovoljavao i podsvjesne kriterije. A što bi bilo, u nekoj alternativnoj stvarnosti koja još nije ostvarena ali mogla bi biti, kad bi tehnike kao meta model i iznalaženje vrijednosti bile dio pred-bračnog savjetovanja? "Kad si najjače imao osjećaj pripadnosti obitelji i zajedništva, što je uzrokovalo taj osjećaj i kako ga ostvariti s ovom partnericom?" "Kad si imala najjači osjećaj da želiš biti do kraja života s tom osobom, kako bi iskomunicirala toj osobi da ponovno napravi to što je uzrokovalo taj osjećaj?"

Dio NLP-a su i tehnike koje vode hipnotičkim ili transnim stanjima različitog intenziteta. Što ako bi dio standardnog treninga liječnika koji daju cjepiva ili vade krv bilo i kako umiriti pacijente i smanjiti im nervozu i osjećaj boli?

NLP NIJE ČAROLIJA

Da nije bilo svih onih stvari s početka, pojedinačnih osobina i interesa ranih NLP-evaca, lako je moguće da bi se tehnike nastavile razvijati unutar standardne prakse psihoterapije i psihologije, i ne bi morali čekati 30-tak godina da se stvari na koje su Bandler i ekipa nabasali čistom tvrdoglavošću počnu primjenjivati kao "normalne." Pri tome naravno treba imati na umu da nema univerzalnog lijeka niti su NLP tehnike čudotvorne i savršeno djelotvorne; na primjer, rješavanje bilo kojih znatnijih psiholoških problema često uključuje promjenu bliske i daljnje okoline u kojoj je osoba i veliko iskustvo profesionalaca. Ali ako se, na primjer, većini ljudi može znatno umanjiti osjećaj straha od javnog nastupa s nekoliko jednostavnih metoda, ili smanjiti intenzitet sjećanja na neugodan doživljaj u prošlosti, ili pomoći da bolje razumiju što žele u svojoj budućnosti, to je nešto o čemu vrijedi razmišljati.

KOJA JE ONDA TEMELJNA IDEJA NLP-A?

Ideja NLP-a je da su ljudi daleko sposobniji, prilagodljiviji i vrijedniji nego što si najčešće misle. Ljudi su fantastično dobri u učenju i komunikaciji, što se može ispoljiti na dobre i loše načine. Negativna stanja svijesti, na primjer iracionalni strahovi, se često nauče "odjednom" - od jednog događaja. Pa hajdemo onda pronaći načine da što brže naučimo kako doći do pozitivnih, sretnih, zadovoljavajućih iskustava.

NLP KAO ALAT ZA OSOBNU MENTALNU HIGIJENU

Veliki broj tehnika u NLP-u je skoro pa osnovna mentalna higijena bez puno filozofije (osim ako baš želite ići u new age školu NLP-a, ima i takvih). Djeca u školi se već desetljećima uče kako smanjiti prljavštinu. Kao što smo prije 100-tinjak godina počeli masovno prati ruke prije jela i poslije zahoda, zasigurno je već vrijeme da se posvetimo psihološkom zdravlju, kako se osloboditi mentalnog smeća poslije Facebooka i večernjih vijesti a prije razgovora s pravim živim ljudima.

Autor: Ivan Voras PhD, NLP Master Practitioner

Ivan Voras je freelancer i poduzetnik koji se ponosi širinom projekata koje je napravio, a ima iskustva na svemu od tehnologija Bitcoina i blockchaina do dizajna hardverskih rješenja za uređaje za Internet of Things. Smatra da je sa strojevima dosadno pričati pa društvenu i komunikativnu stranu razvija u communityu NLP Hrvatska, gdje povremeno voli testirati određene obrasce Milton modela, na opću sreću i zadovoljstvo. Dugo godina je proveo kao akademski građanin na FER-u zbog sklonosti istraživanju i razvijanju novih tehnologija, te trenutno radi na pokojem startupu u kojima gušta smišljati rješenja za postojeće i nepostojeće probleme. Ima dugogodišnje novinarsko iskustvo u časopisima Mreža i Bug, redovito piše blog na hrvatskom i neredovito još 23 na engleskom, autor je preko stotinu što manjih što većih open source projekata i sudjelovao je u razvoju nekoliko ogromnih. Zbog vrlo specifičnih vještina, trenutno drži tempo ostvarivanja pristojnog broja ovećih projekata godišnje i vjeruje u princip “try everything, see what sticks.” Svakodnevno radi s međunarodnim timovima developera i istraživača, te se nada jednom imati vremena da ostvari i one druge projekte koji mu stalno bježe na kraj ToDo liste. Slobodno vrijeme voli provoditi uz dobar podcast, učeći i isprobavajući nove stvari u NLP-u, pisanjem i fotografijom, te laganim sportovima, a bar jednom tjedno pomisli kako bi bilo super uhvatiti kist i naslikati što vidi s prozora. Gurman i networker. Ovisno što piše na vagi hedonist ili stoik. Pitajte ga za preporuke podcastova za slušati!

UFFF, NE ZNAM,...TEŠKO JE...RAZUMIJEŠ ME, ZAR NE...?

Poznato je da značajna većina ljudi za vrijeme svojih života ne uspijeva ostvariti niti svoje snove niti provedu svoje ograničeno vrijeme zadovoljnim, ispunjenim životima. Prvi razlog za to stanje je taj što isti nisu u mogućnosti sebi objasniti ili predočiti što je to točno što žele ostvariti i drugi, čak i oni koji imaju zadovoljen prvi kriterij, rijetko su spremni  uložiti dodatan trud kako bi to željeno stanje ostvarili - jer, dodatan trud podrazumijeva određene žrtve u sadašnjosti, zar ne...

USPJEH PREKO NOĆI

Osobno krećem od pretpostavke da su prvi NLP-evci bili lijeni ili su imali težnju ka lijenosti. Pod lijeni mislim na vrijednost „Želim uspjeh preko noći“. Dobro, ne baš preko noći, no želim uspjeh barem 3 X brže i s barem dvostruko  manje uloženog truda no što je to potrebno „onom prosjeku“...

PITAJMO EKSPERTE: KAKO TO DA SI TAKO DOBAR/DOBRA U TOME?

Ukoliko upitamo određenog eksperta u nekom području: „Kako/Što to točno radiš da postižeš takav rezultat?“ , tipičan odgovor koji možemo očekivati glasi: „Ne znam, jednostavno to radim...dobar sam u tome.“ Naravno da do određene razine ekspert ima razumijevanje kako „to“ što radi funkcionira, no te sposobnosti se ipak u znatno većoj mjeri nalaze u dubini uma te osobe, odnosno struktura ekspertize je nesvjesna.

Preporuka: Ukoliko ste čitali knjigu „Treptaj“ Malcolma Gladwella, na prvih dvadesetak stranica knjige naći ćete nekoliko izvrsnih primjera koji potkrepljuju u većoj mjeri nesvjesnu vještinu eksperata od one svjesne (pod svjesne mislim opipljive, odnosno one koja se može riječima opisati na način da druga osoba može to isto vidjeti/čuti/osjetiti i u konačnici razumjeti). Ukoliko niste, trk u knjižnicu.

ŠTO JE MODELIRANJE ILITI ROLLS-ROYCE NLP-a

NLP Modeliranje možemo opisati kao proces repliciranja izvrsnosti.

Modeliranje u NLP-u je proces kojim osoba B od osobe A može preuzeti (presnimiti u svoj um) određeni set ponašanja ili specifičnu vještinu na način da preslika iliti trajno posudi set uvjerenja, fiziologiju i specifične misaone procese koji se nalaze u pozadini ponašanja ili vještine koju želimo preuzeti od osobe A.

INTUITIVNO MODELIRANJE

Ukoliko izlazimo izvan okvira Neuro-Lingvističkog programiranja za potrebe približavanja pojma modeliranja, najjednostavniji primjer modeliranja je primarni način učenja - djeteta. Dijete će modelirati (kopirati, imitirati, replicirati) ponašanja roditelja i drugih osoba kojima je okruženo.  Djeca u vrtiću ili nižim razredima osnovne škole imitirat će ponašanja superjunaka koji im je trenutno „napet“. Odrasli će se pak identificirati s pojedincima svog ekonomskog statusa ili najviše statusa iznad. Dok će u biznisu, osoba koja ima aspiracije bržem napredovanju potražiti mentora ili coacha/trenera.

Jednostavnim jezikom, mi svjesno ili nesvjesno odabiremo modele među onim pojedincima za koje smo odlučili vjerovati  da posjeduju kvalitete i sposobnosti koje sami želimo preuzeti/usvojiti. NLP sadrži specifične metode i strategije  kojima se taj proces provodi pod svjesnom kontrolom i samim time omogućava jasniji i brži rezultat.

NA POČETKU BIJAŠE MODEL, I MODEL BIJAŠE OD...

Mogli bismo reći da je Modeliranje najvažnija NLP vještina. Počeci modeliranja opet se vežu za Richarda Bandlera. Prije 40+ godina Bandler je intuitivno modelirao lingvističke vještine Fritza Perlsa i Virginije Satir putem video kazeta njihovih seminara i radionica i puno važnije, direktnim iskustvom.

Kao rezultat tog intuitivnog modeliranja, Bandler je ( preuzevši njihove jezične i bihevioralne obrasce) stvorio sposobnost postizanja istih ili vrlo sličnih rezultata  u radu s klijentima – baš kao da su Perls ili Satir sami vodili klijenta kroz proces.

POSTOJI LI SISTEM?

Profesor lingvistike, John Grinder, jednom prilikom promatrao je Bandlera na djelu i ostao impresioniran njegovim verbalnim sposobnostima, načinu na koji formira rečenice u cilju stvaranja utjecaja na klijente. Grinder je imao dojam da Bandler posjeduje „sistem“ odnosno da to što radi nije improvizacija, no unatoč dobroj lingvističkoj mapi nije si uspio predočiti niti razumjeti taj (Bandlerov) sistem.  Da stanje bude zabavnije i Bandler je znao da sistem postoji, no niti on ga nije znao eksplicitno opisati, objasniti ili replicirati na drugu osobu. Kako bi i mogao, kada je njegov proces modeliranja bio intuitivan...nesvjestan.

U tom trenutku Grinder predlaže povijesnu ponudu Bandleru: „ Ako me naučiš to što si sada demonstrirao, ja ću ti objasniti što je to točno što radiš i zašto točno to funkcionira“.

Jedno od temeljnih NLP pretpostavki glasi: „U komunikaciji je moguće postići sve uz preduvjet da poznajemo strategiju kojom se dolazi do željenog ishoda“ ili preciznije svatko može postići apsolutno bilo koji cilj uz preduvjet da posjeduje umijeće cjepkanja cilja na dovoljno male komadiće informacija i odredi pravilnu sekvencu (Grinder).

Ukoliko su komadi informacija preveliki, osoba nailazi na poteškoće i prepreke te je izgledno odustajanje od cilja – Zašto? Isključivo zbog nerazumijevanja procesa, ne zbog stvarne nemogućnosti da se to nešto ostvari.

Najjednostavnije moguće, NLP Modeliranje odnosi se na izučavanje specifičnog rezultata i dedukciju u cilju definiranja koji su točno sastojci tog rezultata. Naglašavam, „sastojci“ nisu samo ono što vidimo (demonstracija sposobnosti), glavni sastojci procesa modeliranja nalaze se „ukopani u sustav vrijednosti i uvjerenja osobe čiju vještinu ili ekspertizu imamo namjeru modelirati.

I KNOW KUNG FU

U procesu "presnimavanja" (Neo: „I know Kung-Fu“) Modeler mora prolaziti kroz točan protokol i postavljati precizna pitanja subjektu modeliranja, pravilnim redoslijedom (bez preskakivanja koraka) i odrediti ispravnu sintaksu kojom će pri možda već prvom pokušaju repliciranja demonstrirati identičan ili vrlo sličan rezultat.

KLJUČNO:

MARADONE I FEDERERI

Čest primjer na NLP seminarima.:Ok, znači imamo stotine tisuća dobrih, čak i izuzetnih nogometaša, tenisača, plivača... Ukoliko smanjimo veličinu okvira i odaberemo TOP 10 svih vremena unutar svoje domene. I tih top 10 u svoj sustav unose najbolju i najskuplju prehranu, imaju najbolje trenere na svijetu, imaju top eksperte za psihološku pripremu, no, moje pitanje glasi: Kako to da svi oni imaju sve resurse potrebne da postanu broj 1, a opet, pojedinci poput Federera, Maradone, Phelpsa određeni period toliko odstupaju i toliko dominiraju? Razlog za to nije oku vidljiv ili uhu čujan – da bismo modelirali njih, potrebno je ući puno puno dublje u njihov operativni sustav – kako bi rekao Mali Princ...

NE ŽELIŠ LI POVIŠICU?

I za kraj ovog početka o modeliranju, zgodan primjer na što je u prvom redu važno obratiti pozornost kada vam je rezultat jasan:

Jedno od čestih pitanja na uvodnim NLP seminarima glasi:

P: Saša, imaš li strategiju kako da dobijem povišicu?

S: Tko je bila zadnja osoba koja je obavljala posao koji vi danas obavljate, a uspjela je dobiti povišicu?

P:Znam jednu, da...

S: Što čekate?

Gospođo i gospodine, uđite i udobno se smjestite na stražnjim sjedištima ove komforne RR limuzine.

Saša Tenodi je profesor socijalni pedagog, jedini NLP trener pod originalnom licencom na ovim prostorima educiran u SAD-u kod Dr. Richarda Bandlera (2007.) te začetnik NLP zajednice u Hrvatskoj. 2016. godine završio je Grant Cardone University, trenutno najpopularniju business & sales akademiju u SAD-u.

Pokrenuo je projekte sa ciljem učenja i networkinga: Klub dinamičnih prezentera, NLP Hooligans klub (klub tajnih iskustava) te NLP Kampove s ciljem usvajanja raznih vještina poput skijanja i snowboardinga zimi te wakeboardinga, windsurfinga i jedriličarstva ljeti. Godine 2016. zbog navedenih projekata na jednom britanskom portalu izdvojen je među top 30 Customer Experience profesionalaca. U 2010. i 2011. dobio je Superbrand’s certifikate kao jedan od najboljih pružatelja usluga u RH. S Ivanom Vorasom  uspješno razvija business podcast Surove Strasti putem kojeg širi ne samo svoje vidike, već i svih onih koji ih slušaju.

NLP Hrvatska

– jedini NLP institut u RH licenciran od strane Dr. Richarda Bandlera

SVE ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE VAŠE ODLUKE NA NLP TRENING

Preporuke:

  1. Na naslovnoj stranici NLP Hrvatska, možete besplatno preuzeti 100 stranica knjige Be Your Better Self i procijenite u kojoj mjeri rezonirate s našim trenerom
  2. Pohađanje NLP treninga ponekad nije mala odluka i zato smo još 2010. godine pripremili jednodnevne i dvodnevne seminare koji po nižim cijenama pružaju i praktična znanja, ali i pregled NLP-a, načina rada trenera i sva pitanja na koja želite dobiti odgovor prije vaše konačne odluke je li NLP za vas ili nije. I zato, slobodni ste nam se javiti sa svim pitanjima na info@alena46.sg-host.com  – djelujte.

 

 

Tri tjedna da je započeo NLP Practitioner u Splitu. Prvi modul je iza nas, a to znači da bi bio red za prvu Dalmatinsku Hooliganshtinu (bez NLP-jevaca iz Zagreba, Rijeke, Osijeka...), znači samo za nas ovi put.

Zadatak je preuzela naša NLP prija Alda Strikić, već provjereni i pozicionirani HOO organizator (da ne eksperimentiramo odmah na početku).

Dakle, po dobrom starom običaju, stigao je detaljan email NLP organizatora:

Sutra...17:00 krecemo s lokacij... Put Firula...Prema...lokaciji****

Potrebno: sportska odjeća i obuća (čitaj: tute/trenirke i patike/tenisice) te za one duge kose(m/ž) gumica/kopča za kosu. Mnogo potrebno: 60kn

Hoo pozz, Alda

Bome, uspila je skupit čak 15 NLP Hooligana, ali ne samo iz Splita, priključuju su nam se čak i dvije Hooliganke iz Šibenika (Sonja i Nataša)....da o Zadrankama ne pričamo 🙂

16:45 – traje NLP trening, a pola nabrijanih Hooligana maše na prozoru: „Ajmo, završi više, Hoo samo što nije... , ajde, stavljajte tute i tenisice...ajde, krenimo!!

Idemo li autima? Ne, idemo pješice- kaže Alda.

I tako, hodamo mi kao pravi Hooligani čoporativno do ove lokacije. Ulazimo u podrum kad ono...STRELIČARSTVO! WOW, malo tko od Hooligana je osim od grane sklepanog luka imao priliku odapeti strijelu iz ovakvih znatno sofisticiranijih naprava...

Vidili treneri da sa nama nema zajebancije pa odmah postavili okvire i postrojili nas ko ptičje jato: 

Uslijedilo je predstavljanje trenera,  teorijski dio; upoznavanje s opremom...bla bla, sve ono što smo ka tribali znat da bi mogli držat taj luk. Koliko je poznato, NLP-evci su kinestetici - pusti ti priču, aj ti nama pokaži pa ćemo mi modelirat 🙂

Da bismo mogli gađat lukom i strilom, morali smo stavit neke zaštite za podlaktice (posli smo saznali zašto) i neke polugrudnjake što se lipo vidi na slici, ali nije lipo inače nosit:

Sad smo bili spremni. Sada NLP Hooligani mogu pokazati svu raskoš strategija u apliciranju NLP obrazaca pri usvajanju nove vještine, što slike, možda i ne pokazuju - no, obzirom da to piše, čitatelj treba vjerovat, jer ako to negdje piše i netko je to pročitao, onda je istina, zar ne.

Slika: Prika Tino

Slika: Alda (organizator kao uvik na startu mora znat najbolje)

Ivana Podlović- fotke su njene - fotoaparat drži na laktu.

Slika: Dalmatinski Neuro Lingvistički  Mix (Šibenik, Trogir, Zadar, Split)

Mirela - izgleda da će ona uskoro prestić Aldu. 

Ivana Vuković Agnić iliti kako premapirat ono što znam iz Pilatesa na... - al lip stav, nema šta 🙂

Sonja i Nataša potegle iz Šibenika (ne samo da bi pričale s Tinom)

Ovdje možemo stavit samo jedan komentar: POLUsimpatično - i to sam puno rekla!

Naša Duša HULK te Drnasin i kćer. 

A ovo je DinaSaurus, pogodila u sridu ka da je fax (za luk i strilu) završila...a svi znamo da nije. 🙂

Na ove dvi slike se Ivana Podlović malo raspištoljila, tj, lukostrilila. 

Sve u svemu, nakon samo 45 minuta što smo premašili definirani rok za ovu Hooliganshtinu, NLP-jevci su finom kalibracijom uvidjeli da su treneri bili nepripremljeni za takvu količinu HOO energije i odlučili smo ostati samo još pola sata. Naravno da je bilo ozljeda, ali slike nećemo stavljat jer želimo da živite u uvjerenju da su NLP-jevci besmrtni, što i je trenutna istina jer nitko do sad od naših nije umro - moguće iz razloga što nam zbog obročnih uplata trener to ne dopušta 🙂

Sve u svemu, još jedno fantastično iskustvo, a Aldi puno hvala na organizaciji.

Do sljedeće Hoo, možda si već s nama...

Autor članka: Ona koja je i rekla napisat

Mjesto radnje: Streličarski klub Dalmacija

 

 

Piše: SAŠA TENODI, prof.soc.ped. // Licencirani trener Neurolingvističkog programiranja

ZAMISLITE SITUACIJU:

Upravo ste kupili ormar za spavaću sobu, krenuli ste otvarati kutije, no niti u jednoj kutiji ne možete pronaći upute za montiranje namještaja. Imate nekoliko opcija – izdvojit ću dvije: 1. Intuitivno pokušati montirati ormar ili 2. Zatražiti da vam iz salona pošalju korisnički priručnik.  Minus prve opcije je popriličan broj pokušaja i pogrešaka s upitnim ishodom, dok je minus druge opcije frustracija – komadi namještaja su razbacani po vašem prostoru,a upute mogu doći tek za dan, dva, tri...

“NLP could be the most important synthesis of knowledge about human communication to emerge since the sixties.” – Science Digest

PRVI SUSRET SA ZNAČENJEM NLP-A

Moj prvi susret s Neuro-Lingvističkim Programiranjem zbio se u studenom 2005. godine. Na trećoj godini fakulteta radio sam kao čistač podzemnih garaža u Zagreb parkingu. Jednog vikenda na fakultetu se oržao kongres socijalnih pedagoga. Obzirom da sam radio šest dana u tjednu, nisam mogao sudjelovati i zato sam tu nedjelju navečer navratio do prijatelja Kreše, kolege s fakulteta u cilju da mi prenese o čemu se točno radilo. No, umjesto priče o sadržaju predavanja na kongresu, večer s Krešom se svela na čašicu i kapljicu. Nakon par sati...u jednom trenutku, Krešo mi je uputio pitanje: Saša, znaš li ti što je to NLP? – Meni najsličnija asocijacija bila je NLO i kažem: Ne, ne znam, što je to NLP...

Krešo: Danas je bila jedna prezentacija na kongresu gdje je jedna cura s naše godine, ali smjera rehabilitacije ispred nas razbijala daske od cca 3 centimetra, a vjeruj mi, žena ako ima 45 kila...

Saša: Hm, znači još jedna borilačka vještina?

Krešo: Ne, ne, nema direktne veze s borilačkim vještinama. Neuro-Lingvističko Programiranje je nešto kao računalno programiranje, ali programiranje uma. Znači, ako sam ja dobro shvatio početne postavke NLP-a – ako jedna osoba sličnih fizičkih karakteristika nešto može napraviti/ostvariti, to znači da ta osoba posjeduje program koji radi za nju da to nešto ostvaruje ili obavlja s lakoćom, a druga osoba, ona koja to ne može napraviti, ne posjeduje taj, pravi program. Dakle, ukoliko osoba B, želi postizati ono isto što i osoba A – jezikom NLP-a, mora „instalirati“ novi program.

Naš um funkcionira kao računalo, obavljamo samo zadatke za koji posjedujemo software (software predstavlja naučene obrasce ponašanja), a ako želimo postizati više, ili biti uspješni i u drugim okvirima, tada naš software treba nadograditi ili „instalirati“ novi.

Ovom prilikom se zahvaljujem Kreši što me zapalio za NLP.

Analogno primjerima, Neuro-Lingvističko Programiranje mogli bismo opisati kao korisnički priručnik za razumijevanje i upravljanje vlastitim umom (i umovima drugih osoba).

KORISNIČKI PRIRUČNIK ZA...

NLP je studija o učinkovitoj komunikaciji, onoj koja daje rezultate – komunikaciji koju imamo s drugima, ali i još važnije, komunikaciji koju provodimo sami sa sobom. Meni draga definicija NLP-a dolazi od naše NLP prijateljice Martine Lucić Čanak -  NLP je u prvom redu način da se sam sa sobom „dogovoriš“, a tek onda „kreneš“ prema drugima.  NLP je razvijen na način da su modelirani komunikacijski obrasci izuzetnih komunikatora koji su te vještine posjedovali nesvjesno odnosno intuitivno – ti komunikatori su postizali rezultate, no nisu imali sposobnost objasniti kako točno to postižu, a kamoli svoje vještine replicirati na druge osobe.

*Besplatno skini 100 stranica knjige na naslovnici www.alena46.sg-host.com

“NLP has untapped potential for treating individual problems….It has metamorphosed into an all-purpose self-improvement program and technology.” – Time Magazine

Naziv Neuro-Lingvističko Programiranje, kao što sam naziv sugerira,  obuhvaća tri najutjecajnije komponente važne  za proces stvaranja ljudskog (osobnog) iskustva – neurologiju, jezik te programiranje. Neurološki sustav regulira naše funkcije, naš jezik određuje našu komunikaciju i sa sobom i drugima, dok se programiranje odnosi na naš set obrazaca mišljenja i ponašanja koje smo  usvojili kao rezultat interakcija s okolinom i u NLP-u ti programi određuju naš individualni model svijeta ili model realiteta.

OBJEKTIVNA I SUBJEKTIVNA REALNOST

U srži NLP-a polazimo od uvjerenja da je ljudsko biće u nemogućnosti spoznati objektivnu realnost. Mudrost  i sposobnost određene osobe ne proizlaze iz ispravnog „modela svijeta“ – onog koji je u pravu, već je u NLP-u cilj nešto drugo – u NLP-u cilj je stvoriti najbogatiji i najopsežniji model svijeta, model osobnog realiteta.

Jezik, odnosno jezični obrasci koje određena osoba koristi pri prijenosu informacija (verbalizaciji svog iskustva) prikazuje nam koliko određena osoba ima slab ili snažan model svijeta.

“NLP may be the most powerful vehicle for change in existence…” – Modern Psychology

Osobe koje su najučinkovitije, nisu takve slučajno, već su razvile osobni model realiteta koji im automatski (uprogramirano) omogućava da u određenoj situaciji dožive i sagledaju najveći broj dostupnih opcija i perspektiva za rješavanje određenog problema. NLP je pristup koji za cilj broj 1 ima obogatiti vaš model realiteta odnosno povećati broj situacijskih i životnih opcija.  Sposobnost i osobni napredak rezultat su posjedovanja višestrukih perspektiva.

Sukladno tome, možemo reći da je NLP proces istraživanja (mapiranja) načina na koji pojedina individua doživljava i na van prezentira vlastiti set unikatnih vidljivih obrazaca. Nakon što smo istražili i stvorili razumijevanje zašto smo takvi kakvi jesmo (danas), možemo stvoriti nove opcije i izbore kakvi točno želimo biti u budućnosti i u skladu s definiranim ciljem dodati obrasce koji podržavaju postajanje osobom kakva želite postati.

Preporuka: SVE ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE VAŠE ODLUKE NA NLP TRENING

NLP is all about putting yourself in charge of your brain and your life.

Trening ima zadatak osposobiti NLP praktičare kako jednostavno upravljati svojim unutarnjim svijetom. Činjenica je da ne možemo mijenjati ono što nam se događa, no NLP aplikacijama možemo mijenjati kako ćemo odreagirati na te događaje. Sve što smo ikada doživjeli stvoreno je ne jednom, već dva puta – jednom u našem umu te jednom u stvarnosti. Kada pojedinac nauči alate i strategije mijenjanja programa unutar uma, to će se odraziti i doživljaj stvarnosti odnosno doživljaj svijeta koji nas okružuje.

U NLP-u zagovaramo važnost fiziologije pri promjeni neželjenih stanja (emocija) ili zadržavanju snažnih, resursivnih, željenih stanja. Primjera radi, kada se osoba nalazi u negativnom stanju, posjeduje izbor i mogućnost instantno zamijeniti trenutno negativno stanje – željenim (npr. bezvoljnost  u motivaciju).

KAKO JE NASTAO NLP

Ovoj temi ću se detaljno posvetiti u jednom od sljedećih postova, a ono osnovno što trebamo znati:

Metodologija Neuro-Lingvističko Programiranje u samom početku,  70tih godina 20. stoljeća, kreirana je od strane dvojice autora – dr. Richarda Bandlera (matematičar i gestalt terapeut) i dr. Johna Grindera (lingvista). Njihov cilj bio je razumjeti i stvoriti jasne i primjenjive modele ljudske izvrsnosti s početnim pitanjem: Kakve točno vještine i tehnike mogu pomoći osobi da brže (i učinkovitije) nadvlada problem?

Richard i John, dijelili su fascinaciju iznalaženjem strategija kako visoko učinkoviti i uspješni pojedinci ostvaruju takve impresivne rezultate. Kako bi u prvom redu sebi razjasnili koji su to točno obrasci koji spadaju u model ljudske izvrsnosti, postavili su i nova pitanja poput: Tko su točno (imenom i prezimenom) najučinkovitiji terapeuti današnjice? Što to oni točno rade za razliku od onih manje učinkovitih ili prosječnih da toliko ubrzavaju proces promjene.

Prema njihovom tadašnjem izboru, troje najučinkovitijih terapeuta bili su:

  1. Fritz Perls – kreator Gestalt terapije
  2. Virginia Satir – internacionalno poznata stručnjakinja u području obiteljske terapije
  3. Milton H. Erickson – osnivač Američkog udruženja za kliničku hipnozu te jedan od najpriznatijijh i najuspješnijih psihijatara druge polovice 20. stoljeća

Kod svakog od navedenih, Richard i John iznalazili su i verbalne i neverbalne obrasce.  Ukratko, Virginia je u svom modelu svijeta posjedovala unikatan način postavljanja pitanja koji su dovodili do rezultata (njeni obrasci u NLP-u svrstani su u tzv. Meta Model), dok je Milton bio majstor metafora i priča koje je koristio kako bi neinvazivno inducirao promjenu u modelu svijeta klijenta ili kako bi inducirao trans...ili oboje...sada.

Iako su između njih postojale poprilične karakterne različitosti, troje odabranih terapeuta koristilo je iznenađujuće slične obrasce. Bandler i Grinder uočili su i mapirali te obrasce, obradili ih i izgradili izvrstan model kojeg se može koristiti za ostvarenje uspjeha u komunikaciji, razvoju osobnosti, ubrzanom učenju i, naravno, za veći užitak u životu.

Sumirano, NLP možemo promatrati kao set vještina ili primjenjenu psihologiju u cilju poboljšanja komunikacije sa samim sobom (intrapersonalna komunikacija) i komunikacije s drugima (interpersonalna komunikacija). Jedna od pretpostavki NLP-a koje me od prvog doticaja oduševljava glasi: Osobe s najviše fleksibilnosti kontrolirat će sustav. Ova pretpostavka govori o važnosti nadogradnje osobnog modela svijeta (realiteta) – osoba sa najopsežnijim modelom svijeta uspješno će u komunikaciji utjecati na sve one osobe koje imaju „uži“ model svijeta/realiteta. To znači da će osoba sa slabijim modelom svijeta gotovo uvijek biti pod dominacijom ove prve.

Preporuka: članak o dominaciji i kontroli u komunikaciji

I zato, za kraj ovog posta, ne želim reći: Budi promjena koju želiš vidjeti, već jezikom NLP-a, budi osoba s najbogatijim, najopsežnijim i najfleksibilnijim modelom svijeta – ako to jesi, već znaš NLP...nesvjesno.

Igrajte se...

Saša Tenodi je profesor socijalni pedagog, jedini NLP trener pod originalnom licencom na ovim prostorima educiran u SAD-u kod Dr. Richarda Bandlera (2007.) te začetnik NLP zajednice u Hrvatskoj. 2016. godine završio je Grant Cardone University, trenutno najpopularniju business & sales akademiju u SAD-u.

Početkom 2019.godine završio Social Engineering edukaciju pod mentorstvom Christopher Hadnagya (Orlando, SAD)

Pokrenuo je projekte sa ciljem učenja i networkinga: Klub dinamičnih prezentera, NLP Hooligans klub (klub tajnih iskustava) te NLP Kampove s ciljem usvajanja raznih vještina poput skijanja i snowboardinga zimi te wakeboardinga, windsurfinga i jedriličarstva ljeti. Godine 2016. zbog navedenih projekata na jednom britanskom portalu izdvojen je među top 30 Customer Experience profesionalaca. U 2010. i 2011. dobio je Superbrand’s certifikate kao jedan od najboljih pružatelja usluga u RH. S Ivanom Vorasom  uspješno razvija business podcast Surove Strasti putem kojeg širi ne samo svoje vidike, već i svih onih koji ih slušaju.

Preporuke:

  1. Na naslovnoj stranici NLP Hrvatska, možete besplatno preuzeti 100 stranica knjige Be Your Better Self i procijenite u kojoj mjeri rezonirate s našim trenerom
  2. Pohađanje NLP treninga ponekad nije mala odluka i zato smo još 2010. godine pripremili jednodnevne i dvodnevne seminare koji po nižim cijenama pružaju i praktična znanja, ali i pregled NLP-a, načina rada trenera i sva pitanja na koja želite dobiti odgovor prije vaše konačne odluke je li NLP za vas ili nije. I zato, slobodni ste nam se javiti sa svim pitanjima na info@alena46.sg-host.com  – djelujte.

 

crossmenu linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram