Piše: SAŠA TENODI, prof.soc.ped. // Licencirani trener Neurolingvističkog programiranja
Siguran sam da vam se barem jednom dogodila situacija da ste s određenom osobom komunicirali o potpuno istoj stvari i doživjeli nerazumijevanje...
– Kako je to moguće?
Također, siguran sam da postoji osoba u vašem životu s kojom se razilazite u stavovima, no nekim čudom imate dobar odnos...
Poprilično zanimljivo, nije li...
Odgovor na to pitanje leži u različitosti između naših takozvanih reprezentacijskih sustava, odnosno sustava kojima si predočavamo i objašnjavamo našu osobnu stvarnost, naš individualni model svijeta.
Ljudska bića imaju određeni broj različitih načina reprezentiranja odnosno doživljavanja svijeta koji nas okružuje. Posjedujemo i koristimo pet osjetila kojima ostvarujemo kontakt s vanjskim svijetom – gledamo, slušamo, osjećamo, mirišemo i (o)kušamo. Također, posjedujemo jezik koji smo naučili koristimo kako bismo reprezentirali doživljaj našeg iskustva.
U NLP-u, osjetila kojima zaprimamo inpute iz vanjskog svijeta nazivamo reprezentacijskim sustavima, poznatima po akronimu VAKog (Vizualni, Auditivni, Kinestetički, Olfaktivni i Gustativni).
Naše unutarnje iskustvo predstavljamo riječima, rečenicama i frazama u zavisnosti prema kontekstu kojeg smo dio, ali i u zavisnosti prema reprezentacijskom sustavu (V ili A ili K) koji nam je iskustveno postao dominantan u odnosu na ostale.
Ako želimo opisati određeno iskustvo kroz vizualni reprezentacijski sustav, koristit ćemo riječi poput: slika, vizija, fokus, boja, bljesak..
Ako želimo opisati određeno iskustvo kroz auditivni reprezentacijski sustav, koristit ćemo riječi poput: glasno, šuštavo, zvonko, ritmično, rječito...
Ako želimo opisati određeno iskustvo kroz kinestetički reprezentacijski sustav, koristit ćemo riječi poput: dodir, nježnost, čvrstoća, napetost, pokret...
Ili rečenice:
„Nije imala sluha za moje potrebe.“ ; primjećujete da ta rečenica ocrtava aktivnost auditivnog reprezentacijskog sustava.
Ili:
„Nije uviđala moje potrebe.“ ; primjećujete aktivnost vizualnog reprezentacijskog sustava.
Reprezentacijski sustavi kojima predstavljamo našu realnost mogu poprilično odstupati od osobe do osobe, a samim time i naš doživljaj iste situacije imati će popriličan broj distinkcija.
Želim da zamislite situaciju: Nalazite se u novom gradu/mjestu/kvartu i na mjestu suvozača bivate prevezeni od točka A do točke B.
Jeste li ili niste u mogućnosti par dana kasnije...sami, na mjestu vozača, ponoviti taj put??
Ukoliko ste razvili preferenciju prema vizualnom reprezentacijskom sustavu, u „televizoru vašeg uma“ će se pojaviti slike ili film dolaska od točke A do točke B i vjerojatnije ćete bez puno pogrešaka ponoviti proces na mjestu vozača.
No, ukoliko ste npr. razvili preferenciju prema kinestetičkom reprezentacijskom sustavu, slike će vrlo vjerojatno biti mutne te se ovdje pretpostavlja i predviđa veći broj pogrešaka prilikom dolaska do točke B.
Iz tog kuta gledanja razumijevamo da će dominantni rep sustav utjecati na različitost doživljaja dvije osobe koje su akteri jednog te istog iskustva, odnosno njihova unutrašnja reprezentacija može imati poprilična odstupanja.
Npr. moj prijatelj je vrhunski gitarist – samim time, njegov auditivni reprezentacijski sustav je poprilično razvijeniji u odnosu na moj. Pod razvijeniji smatra se posjedovanje znatno većeg broj distinkcija, odnosno posjeduje veći raspon za detektiranje, primjećivanje, a samim time i uživanje u glazbi.
Jednom prilikom nastupao je na natjecanju i nakon što je odsvirao, znao je da je podbacio u odnosu na ono što je mogao svojim nastupom isporučiti, no po silasku s bine, pojedinci su mu krenuli prilaziti riječima: Svaka čast, želim Vam stisnut ruku, ovo je bilo genijalno!
U skladu s time, naš doživljaj svakog događaja ne ovisi o onome što smo vidjeli ili čuli već o rasponu unutrašnjih reprezentacija odnosno sitnih distinkcija unutar svakog od naših REP sustava.
Naravno da je nemoguće izražavati se u samo jednom rep sustavu, no ukoliko pažljivo gledamo i slušamo, možemo prepoznati kanal koji dominira komunikacijom naših sugovornika.
Kako bismo identificirali dominantan rep sustav, moramo obratiti pozornost na ključne riječi koje naš sugovornik koristi, odnosno, „pohvatati“ set riječi koje koristi prilikom opisivanja određenog (osobnog) iskustva.
Nakon što smo iznašli taj set riječi, možemo početi postepeno testirati što se događa kada te riječi ili set fraza vraćamo nazad našem sugovorniku. Ukoliko ste pažljivo prilagodili svoj jezik, često ćete se iznenaditi kako je vaš sugovornik prema Vama manifestirao pozitivnu emociju (primijetit ćete odstupanje u neverbalnoj komunikaciji), a rezultat prilagodbe našeg jezika dominantnom rep sustavu naših sugovornika, rezultirati će stanjem koje nam je za svaku komunikaciju najvažnije, a to je povjerenje ili, kako mi to povjerenje u NLP-u nazivamo; stanje Rapporta.
Primjeri:
Jedno značenje, 3 načina prilagodbe jeziku dominantnog rep sustava sugovornika:
Značenje: Razumiješ li me?
Vizuani rep sustav: Vidiš li na što ti ukazujem? // Možeš li uvidjeti korisnost ove sjajne ideje?
Auditivni rep sustav: Kako ti ovo zvuči? // Koliko korisno ti zvuči spomenuti prijedlog?
Kinestetički rep sustav: Kako se osjećaš u vezi ovoga? // Možeš li doživjeti koliko ova ideja ima čvste temelje?
Interesantno – često nam se mogu dogoditi situacije da komunikacija između nas i sugovornika ima identično značenje, osoba koja komunicira iz vizualnog rep sustava ne razumije osobu koja to isto značenje komunicira iz auditivnog ili kinestetičkog rep sustava.
Izuzetnog komunikatora čini osjetilna svjesnost (vizualna i auditivna) kojom je stvorio mogućnost brzog prebacivanja iz jednog u drugi pa u treći reprezentacijski sustav zavisno od situacije/konteksta, i osobe s kojom sada komunicira.
Ukoliko osvijestite svoju komunikaciju i komunikaciju osoba u vašoj okolini, pažljivo birajući riječi koje odgovaraju njihovom dominantnom rep sustavu, ostvarit ćete puno jasniju, čišću i direktniju komunikaciju s osobom s kojom vam je važno upostaviti odnos brže nego ikada prije.
Pod svaku cijenu želimo izbjeći generalizacije odnosno svrstavanje naših sugovornika u ladice poput: Ti si vizualac, ti si auditivka, ti si kinestetik. Svrstavajući naše sugovornike u ladice, promašena je ideja i potencijalna praktična vrijednost čitanja ovog članka.
NLP komunikacijski pristup naglašava vrijednost osjetilne svjesnosti - osjetilna svjesnost znači imati mogućnost i fleksibilnost brze prilagodbe ("svičanja") svakom novom pojedinom outputu koji nam osoba šalje. To znači da će set riječi koje osoba ima zavisiti i od situacije/konteksta kojeg je osoba trenutno dio. Npr. ukoliko osoba preferira kinestetički rep sustav, a trenutno se nalazi u galeriji slika, kontekst će vrlo vjerojatno utjecati na pojačanu aktivnost vizualnog rep sustava, a samim time i na upotrebu vizualnih riječi, no ako ste osobu prethodno u svojem umu zaključali kao „kinestetika“ na temelju određenih početnih inputa, ta ladica vas može sabotirati u komunikaciji na način da ćete sve što vidite i sve što čujete prilagođavati pogrešnoj ladici, a to nije NLP!
Gledajte, slušajte i "svičajte" se u zavisnosti od situaciju jer zapamtite: osoba ne može niti vidjeti niti čuti niti doživjeti ništa izvan svojeg seta unutrašnjih reprezentacija – ako želimo utjecati na nekoga, to možemo postići samo ako "pokucamo" po njegovim ili njezinim reprezentacijskim sustavima.
Jednom prilikom, za vrijeme trajanja NLP seminara, kreatore NLP-a, dr. Bandlera i dr. Grindera, jedan polaznik je upitao:
Što mislite, biste li vas dvojica mogli podučavati NLP slijepim i gluhim osobma?
Bandler i Grinder pogledaju jedan drugog i odgovore: Mi to radimo cijelo vrijeme.
Igrajte se...
Saša Tenodi je profesor socijalni pedagog, jedini NLP trener pod originalnom licencom na ovim prostorima educiran u SAD-u kod Dr. Richarda Bandlera (2007.) te začetnik NLP zajednice u Hrvatskoj. 2016. godine završio je Grant Cardone University, trenutno najpopularniju business & sales akademiju u SAD-u.
Pokrenuo je projekte sa ciljem učenja i networkinga: Klub dinamičnih prezentera, NLP Hooligans klub (klub tajnih iskustava) te NLP Kampove s ciljem usvajanja raznih vještina poput skijanja i snowboardinga zimi te wakeboardinga, windsurfinga i jedriličarstva ljeti. Godine 2016. zbog navedenih projekata na jednom britanskom portalu izdvojen je među top 30 Customer Experience profesionalaca. U 2010. i 2011. dobio je Superbrand’s certifikate kao jedan od najboljih pružatelja usluga u RH. S Ivanom Vorasom uspješno razvija business podcast Surove Strasti putem kojeg širi ne samo svoje vidike, već i svih onih koji ih slušaju.
Napomena:
U ovom članku naglasak je bio stavljen isključivo na riječi, odnosno jezičnu prilagodbu rep sustavima. Ovo je samo jedan segment. Ostali segmenti odnose se na neverbalne značajke zrcaljenja dominantnog rep sustava naših sugovornika koji su jednako važni, ako ne i važniji za utjecaj na nesvjesne procese naših sugovornika s kojima želimo ostvariti odnos povjerenja.
– jedini NLP institut u RH licenciran od strane Dr. Richarda Bandlera