Piše: SAŠA TENODI, prof.soc.ped. // Licencirani trener Neurolingvističkog programiranja
Saša Tenodi je profesor socijalni pedagog, jedini NLP trener pod originalnom licencom na ovim prostorima educiran u SAD-u kod Dr. Richarda Bandlera (2007.) te začetnik NLP zajednice u Hrvatskoj.
2016. godine završio je Grant Cardone University, business & sales akademiju (SAD).
Početkom 2019.godine završio Social Engineering edukaciju pod mentorstvom Christopher Hadnagya (Orlando, SAD).
Od početka 2006. godine započela je moja ozbiljnija edukacija (i po mom mišljenju tada, strukturiraniji pristup edukaciji). Zaljubio sam se u NLP te sam u narednim godinama osim formalne edukacije priočitao sve što sam pronašao na temu. NLP mi je dodao popriličan doprinos razumijevanju različitih mapa,razumijevanju različitih reakcija na iste riječi, različitih reakcija na iste situacije i time mi pružio stabilan temelj za proučavanje, razumijevanje i nadograđivanje komunikacijskih obrazaca u različitim okvirima poput socijalnog inženjeringa, pregovaranja i profesionalne prodaje.
Za razliku od 2006. godine, početkom 2019. godine odlučio sam krenuti još strukturiranije u istraživanje još finijih detalja koji čine razliku između izvrsnih i (ispod)prosječnih komunikatora, prodavača, i pregovarača. Još jedna bitna razlika je u tome što više ne istražujem samo za sebe i svoje polaznike, odnosno ne pišem bilješke u svoju “tajnu bilježnicu” i dijelim te informacije na seminarima zatvorenog tipa, već se zajedno s kolegom Ivanom Vorasom (NLP kolegom i partnerom u podcastu Surove strasti) trudim svaki tjedan producirati i objaviti vrhunske materijale u audio formatu – potpuno besplatno u cilju da i vi učite više i strukturiranije negoli da sami istražujete. Mi vam stvaramo prečace.
Prošli blog Top lista knjiga koje preporučujem za prodajne profesionalce je u samo par tjedana ostvario preko 3000 čitanja i slušanja pa smatram da je moment za objavu i nove liste preporuka knjiga na temu komunikacijskih vještina. Ako vam se prečesto događaju šumovi u komunikaciji, konfliktne situacije, nerazumijevanje i (bespotrebne) frustracije, vrijeme je da nešto promijenite, nije li.
Svaka pojedina knjiga i audio zapis može vam pomoći da takve situacije ili stavite iza sebe ili da prilično minimalizirate pojavljivanja istih.
Moja lista je strukturirana logično, od najjednostavnije knjige do najkompleksnije pa sljedite taj put i olakšajte si proces. Naravno, niti jedna knjiga nije prekompleksna, no sugeriram vam da poslušate moj savjet.
Kompleksnost: 2/5
Verbalni Judo prezentira kreativan pogled na sukob koji će vam pomoći da ublažite sukobe i ostvarite razumijevanje vašeg supružnika, šefa, pa čak i tinejdžera.
Verbalni Judo je borilačka vještina jezika i uma koja vam može ukazati kako se bolje pripremiti u svakom verbalnom okršaju. Slušajte i komunicirajte učinkovitije, asocirajte ljude pokazujući empatiju, izbjegavajte najčešće komunikacijske katastrofe i koristite provjerene strategije koje vam mogu omogućiti da uspješno komunicirate i preuzmete prednost u većini verbalnih sukoba.
Kompleksnost: 2/5
Vrlo jednostavna knjiga prezentira vam pitka načela komuniciranja. Ova knjiga je vjerojatno prva knjiga u povijesti s naglaskom na (koliko toliko) praktične obrasce komuniciranja, prepuna savjeta i primjera kako izbjeći konfliktne situacije, kako biti fleksibilniji u komunikaciji, kako motivirati ljude u vašoj okolini i kako biti učinkovitiji lider. Knjiga je napisana 1937. godine, no njena popularnost ne jenjava niti dan danas - što govori brojka od 100 000 prodanih primjeraka godišnje.
Kompleksnost: 2,5/5
S više od dva milijuna prodanih primjeraka, “Jednominutni menadžer” ubraja se u jednu od najuspješnijih knjiga na temu upravljanja ljudima (ikad objavljenu). U ovoj lektiri možete naučiti strategije jednominutnog upravljanja kako biste uštedjeli vrijeme i povećali svoju produktivnost, bez obzira na to vodite li kućanstvo, biznis ili obitelj.
Naučit ćete koristiti tri jednostavne tehnike upravljanja koje su već promijenile živote milijuna:
Kompleksnost: 3/5
Svi želimo biti utjecajniji, no većina nas smatra da ne možemo istrenirati osobni magnetizam ili karizmu koju povezujemo s ljudima poput Billa Clintona ili Oprah Winfrey, odnosno, često vjerujemo da su to kvalitete s kojima se čovjek (ne)rađa.
U knjizi Compelling People John Neffinger i Matthew Kohut pokazuju da karizma nije nešto sa čime se moramo roditi, to je nešto što možemo naučiti. Autori istražuju put do utjecaja kroz ravnotežu dvije emocije – snage i topline.
Kompleksnost: 3,5/5
Pozicioniranje opisuje revolucionarni pristup komuniciranju i stvaranju “pozicije” u umu potencijalnog kupca koji odražava vlastite snage i slabosti tvrtke kao i pozicije vaših konkurenata.
O ovoj knjizi ćete naučiti:
Kompleksnost: 4/5
Zašto tako često sami sebi obećajemo da ćemo pripaziti što jedemo, no zaboravimo na obećanje čim ugledamo izlog slastičarnice? Zašto ponekad zateknemo sami sebe kako s oduševljenjem kupujemo stvari koje nam zapravo ne trebaju? Zašto glavobolja ne prolazi nakon što uzmemo jeftini lijek, ali nestane čim popijemo onaj skuplji?
Zašto ljudi dižu hipotekarne kredite koje si ne mogu priuštiti? Na koji način razmišljamo o novcu?
Predictably Irrational besplatno poslušajte OVDJE.
Kompleksnost: 4/5
Knjiga “Never Split the Difference”, vodi vas u svijet pregovora kao i u mindset pregovarača, otkrivajući vještine koje su pomogle Vossu i njegovim kolegama da ostvare uspjeh tamo gdje su takve vještine najpotrebnije: spašavanju života. U ovom praktičnom vodiču Voss navodi načela pregovaranja – kontraintuitivne taktike i strategije – koje i vi možete koristiti kako biste postali uvjerljiviji u profesionalnom i osobnom okviru.
Kompleksnost: 4/5
Utjecajnost je vrlo respektirana knjiga autora dr. Roberta Cialdinija, New York Times bestseller i zasigurno jedna od najvažnijih resusrsa za razumijevanje obrazaca komunikacijske utjecajnosti. Knjiga Utjecajnost podučit će vas čak šest univerzalnih principa utjecajnosti i približiti kako ih koristiti za vješto uvjeravanje - i, što je još važnije, kako se obraniti od nepoštenih pokušaja utjecaja manipulativnih komunikatora s kojima se u većoj ili manjoj mjeri gotovo svakodnevno susrećete.
Kompleksnost: 4,2/5
Christopher Hadnagy je jedan od pionira socijalnog inženjeringa – skupa komunikacijskih metoda i alata koji su razvijeni specifično da potaknu ljude da naprave nešto što inače ne bi, bilo u dobre ili loše svrhe.
Specifično, ovo područje je nastalo iz računalne (informatičke) sigurnosti, gdje su rani hakeri kao Christopher iskorištavali nove mogućnosti u komunikaciji elektroničkim sredstvima, te povjerenje i nesnalaženje u istima od strane korisnika, da bi dolazili do inače povjerljivih informacija ili lokacija. Kasnije se ovo područje razvilo u cjelokupan set usluga i alata koji se u pozitivne svrhe koristi kada korporacije žele testirati koliko su otporne na napade koji uključuju iskorištavenje njihovih djelatnika.
Povezani sadržaj:
TOP LISTA KNJIGA KOJE PREPORUČUJEM ZA PRODAJNE PROFESIONALCE
Ove liste ću naknadno dopunjavati s novim vrijednim resursima za vaše učenje, a u međuvremenu uživajte u procesu i proslijedite ovu listu vašim prijateljima kojima želite uspješniji komunikacijski proces.
#Ukoliko ste vi i vaša organizacija siti komunikacijskih, prezentacijskih i prodajnih treninga u kojima se iznova, iznova i opet iznova ponavlja više manje isti sadržaj bez značajnih rezultata (znam kako vam je), možda je vrijeme da nešto promijenite. Moj kontakt je info@nlp.hr
Saša Tenodi
Woodstock. Hipiji koji istražuju opojne supstance i nove načine življenja. Psihodelična glazba. Iznenadni rast interesa za filozofije (i opet, načine življenja) Dalekog istoka. Summer of love. Pobuna protiv establishmenta. Eksperimentiranje. Jefferson Airplane i White Rabbit, The revolution shall not be televised. To je vrijeme i to je raspoloženje u kojem je mladi Richard Bandler, inače bistar momak zainteresiran za sve pomalo, upoznao neke od vodećih psihologa, socijologa, psihoterapeuta i filozofa svog vremena: Gregorya Batesona, Virginiju Satir, Miltona Ericksona, Roberta Antona Wilsona, a pod utjecajem knjiga i djela još i Fritza Perlsa, Alfreda Korzybskog i Noama Chomskya, pa nakon dva piva rekao sam sebi: "Kad bi bar bio netko tko bi kombinirao sva ova znanja i metode, taj bi stvarno bio kralj! Pa zašto ne bi ja?" Ovo je naravno spekulacija jer ne znamo što je on mislio, ali vjerojatno je negdje u blizini istine. Osobito ovaj dio s pivom.
Tu kombinaciju utjecaja i životnih filozofija koje je Bandler modelirao od svojih uzora, je u trenutku inspiracije nazvao "Neuro-lingvističko programiranje" jer s obzirom da je tada na fakultetu učio programirati računala, izgledalo mu je neobično fascinantno kako riječi same po sebi utječu na ljude - kako to da ono što čujemo ili pročitamo može tako drastično utjecati na nas, a na kraju, to su sve zvučni valovi i svjetlo. Sve stvari koje zovemo "discipline" počinju tako: što se nekom nešto, što većini ljudi izgleda posve normalno, čini fascinantnim. Normalno je da su jedna jabuka i jedna jabuka dvije jabuke, i da će one pasti sa stabla, možda nekom na glavu ili ne, ali samo oni ljudi koji zastanu i kažu si: "Ček, ovo je zanimljivo. Zašto je to tako? Želim znati više o tome!" će pokrenuti discipline kao što su matematika i fizika.
U ovom slučaju, NLP-evci su fascinirani komunikacijom kao takvom. Iz rane fascinacije strukturama rečenica: koja je razlika u rečenicama: "Ja sam šetač." i "Ja šetam.", Bandler i kolega mu John Grinder su brzo razumjeli da su same riječi mali dio, nekad manji od 10% onog što u osobnoj komunikaciji prenosimo, a onaj ostali dio, ispod vidljivog dijela sante leda u moru, su neverbalna komunikacija. Ton glasa, glasnoća, stav tijela, pokreti, sve su to nesvjesni dijelovi komunikacije koje primamo (ili šaljemo) a da najčešće ni ne znamo. Ovo istraživanje je dovelo do toga da je sljedeći korak bio naći kako se interno u mozgu percipira komunikacija, što je dovelo do ideje "submodaliteta." Ako imate sjećanje gdje vam je bilo primjetno hladno (što je eksperiment kojeg vrijedi napraviti), i ako u tom sjećanju promijenite osobine onog što zamišljate: umjesto sivih ili plavih tonova boja, žute i crvene, umjesto nedostatka svjetla, sunce, umjesto mogućih zvukova vjetra ili kiše ili gaženja snijega, valovi mora ili pjev ptica, umjesto debele zaštitne odjeće, nešto lagano, to sjećanje će postati toplo. Ove osobine su primjer submodaliteta, a ishod je - toplina.
NLP je nastao kao škola psihoterapije (zato što se više bavi time kako nešto napraviti nego zašto to funkcionira, što bi više bio predmet psihologije), i jedno vrijeme se činilo da će biti uz bok drugim prihvaćenim školama kao što su gestalt, bihevioralna, psihoanaliza, no sa idejom da bude efikasnija i brža od svih njih. Ali onda se dogodilo nekoliko stvari koji su rezultirale time da, ova škola koju su jedno vrijeme vodeći psihoterapeuti podržavali i istraživali, bude gurnuta po strani i često svrstavana pod pseudoznanost. Nažalost, sami su si krivi, Bandler i ekipa koja se okupila oko njega, su bili (i ostali) neprijateljski raspoloženi prema akademskoj psihologiji i psihoterapiji, i iako im je iz tih područja dolazilo najviše publike, otvoreno su govorili protiv standardne prakse. Imali su svoje razloge, naravno.
Psihoterapija, a pogotovo mentalne ustanove to vrijeme, su bili dosta primitivni, ljudski um je bio daleko veća misterija nego danas, a tada popularne teorije, među kojima i arhaična (pa ipak i danas većini poznata) interpretacija Freudovih, su bile u najboljem slučaju spore.
S druge strane, Bandlerova ekipa je previše žurila naprijed. Kad bi primjetili da nešto funkcionira: na primjer varijanta ovog gore eksperimenta se pokazala dobrom kod fobija i PTSP-a, krenuli bi to bez ustručavanja koristiti i učiti druge da koriste, a to, ispalo je vrlo bitno, su dobro naplaćivali. Iako su uočili da svi ljudi ne reagiraju jednako na sve tehnike, i poučavali druge da je izuzetno bitno komunicirati na način koji onom drugom nešto znači: netko će bolje reagirati na metaforu "mapa nije teritorij" a netko će bolje reagirati na "ne jede se menu nego hrana", s manje pažnje su primjenjivali psihoterapeutske tehnike koje su našli. Stav kojeg je Bandler ugradio u NLP je uvijek bio "sve se može", vrlo pozitivan stav iza kojeg stoji ideja da je prva i osnovna stvar maknuti razmišljanja o ograničenjima koje ljudi imaju.
Problemi nisu nešto objektivno što postoji u svemiru, nego subjektivan stav kojeg netko može imati o nečemu. Vjerojatno najveća zasluga Bandleru je što nikad nije odustajao: ako ne funkcionira tehnika koju zna, tražio bi i eksperimentirao što god može, na koji god način može, da bi pronašao neku koja funkcionira. I onda bi o tome predavao drugima na komercijalnoj osnovi. Za desetak godina, broj "NLP tehnika" je narastao dramatično, postojalo je više tisuća ljudi koji su prvo platili da ih čuju a onda su ih počeli predavati drugima i pri tom unositi vlastita iskustva i stavove, a sve pod istim nazivom "NLP."
Originalna ekipa se posvađala što međusobno što sa kolegama iz akademskog i medicinskog okruženja, i NLP je tijekom 80-ih postao "svoja stvar", ali razjedinjena: na jedan način ga je interpretirao i primjenjivao Bandler, na drugi Grinder, a na razne druge njihovi kolege iz originalne grupe. Po svemu sudeći, za neslogu je uglavnom kriv Bandler, koji jednostavno rečeno, ima prgavu narav.
Prema komentarima Miltona Ericksona i Virginie Satir, od kojih je NLP počeo, Bandler i Grinder su od početka bili "nepristojni" i "bez poštovanja" što su ovi uglavnom pripisivali njihovoj mladosti. Prema predgovoru koji je Erickson napisao za knjigu "Patterns of the hypnotic techniques of Milton H. Erickson" koju su ova dvojica napisala, kao da misli da nisu napravili dovoljno dobar posao, a prema članku R. S. Spitzera "Virginia Satir & Origins of NLP", ni Virginia nije bila presretna s njima. Ali tko zna: Erickson je bio zahtjevan i tvrd čovjek, s kontroverznim metodama, a Virginia drastično različitu narav od njih.
Danas postoji nekoliko tumačenja što je zapravo NLP, od klasičnog pragmatičnog kojeg zagovara Bandler i koji otprilike kaže: "u zadnjih 50-ak godina smo našli da većina ljudi, ako kažeš X i napraviš Y, će odgovoriti sa Z, nije bitno kako i zašto, a ako nešto ne radi moraš naći što god funkcionira za tu osobu i te okolnosti, i ne brini se ako pojma nemaš zašto to radi ili ako izgleda čudno, ili ako to uopće neće funkcionirati s drugim osobama na taj način, bitan je rezultat ovdje i sada - a još bolje ako to što nađeš preneseš drugima", do kvazi mističnog koji sežu do "u odnosu kakvo je stanje čakri osobe, možda će raditi X a možda Y, a razlog svemu tome je povezanost svih živih bića na kvantnoj osnovi a tvoj zadatak je napraviti pozitivan tok energije; ako nešto ne radi, nazovi gurua koji će ti za neke novce dati još ideja." Jako je bitno stoga naći se na ovom spektru "NLP" škola.
Postoji oveći skup tehnika u NLP-u koje su pronađene, testirane, koristile su se neko vrijeme, da bi bile napuštene ili zbog neefikasnosti ili zbog neočekivanih posljedica - takve se u pravilu više ni ne predaju. Neke od takvih su pridonjele tretiranju NLP-a kao pseudoznanosti, jer zbog komercijalizacije NLP-a svatko je mogao doći na bilo kakav tečaj, probati, protumačiti rezultat (ili manjak rezultata) na svoj način, i onda generalizirati na cijelu disciplinu. S druge pak strane, standardne tehnike NLP-a su se počele pojavljivati u modernim školama psihoterapije pod drugim imenom: oveći dijelovi tehnika CBT-a i ACT-a su "NLP drugim riječima", nemalo i zato što u stručnim krugovima naziv "NLP" ima lošu reputaciju.
Danas se NLP predaje kao kombinacija životne filozofije koja zagovara ustrajnost i pozitivan stav prema ciljevima koji si ljudi sami zadaju, i tehnika komunikacije sa samim sobom i drugim ljudima koje su se pokazale najefikasnije u njegovoj dugoj povijesti. Izašao je izvan okvira psihoterapeutske struke i danas bi ga našli u kategorijama "self-help" i poboljšane komunikacije. Svatko može pročitati neku od tisuća knjiga koje su napisane na ovu temu po svijetu, danas i oveću količinu YouTube videa, te doći do puno šireg znanja, te uz praksu nastaviti učiti dalje nego što uobičajeni treninzi nude, no s obzirom da svatko može napisati ili snimiti bilo što, zdravo je imati dozu skepticizma utemeljenu na praktičnosti: sve treba testirati prije prihvaćanja.
Da se Bandler više slagao s kolegama iz struke, da je manje mislio na komercijalizaciju a više na razvoj discipline, da je lakše prihvaćao kad nije u pravu, da je pazio kome predaje, da je cijela disciplina imala jači teoretski okvir, da je zajednica originalnih NLP-ovaca bila jača prije nego što su se razišli, ... što bi bilo kad bi bilo.
Bandler i Grinder su bili fokusirani na modeliranje tehnika, zanimalo ih je kako što efikasnije, što brže doći do rezultata, i pri tome su propustili neke prilike za učenje i, vjerojatno, suradnje s drugim istaknutim osobama. Da su se nakon početnog uspjeha modeliranja obrazaca govora Virginije i Miltona vratili ovima i umjesto da su se koncentrirali samo na tehnike, na riječi, ton glasa, da su posvetili pažnju manje tehničkim dijelovima: njihovim razlozima i motivacijama, te životnoj filozofiji, možda bi došli i do puno jačih rezultata. (Srećom, o svim osobama koje su Bandler i Grinder modelirali je napisano puno drugih knjiga.) Kao da su radili previše toga prebrzo i pri tome preskakali korake.
NLP je počeo u akademskom i stručnom okruženju: Bandler i Grinder su predavali na fakultetu, Bandler ima magisterij psihologije, Grinder doktorat iz lingvistike. Tradicionalno, za svaku tvrdnju koju imaju bi trebali provesti opsežno i strogo istraživanje, napisati nekoliko radova, otići na nekoliko konferencija i onda prijeći na sljedeću tvrdnju. Recimo nešto što se zove "Meta model", set pitanja (koji zapravo vodi formiranju određenog načina razmišljanja) o tome što se zapravo nalazi iza izgovorenih riječi. Ideja za Meta model je nastala analizirajući načine govora Virginije Satir i Fritza Perlsa: oni su tijekom svojih terapija postavljali ciljana pitanja da bi saznali neizrečene pretpostavke koje sugovornici imaju. U svom osnovnom obliku, Meta model je gotovo mehanička tehnika s uglavnom lingvističkim pravilima: ako netko kaže "ne voli me", vjerojatno je zgodno postaviti pitanja kao "a tko to?", "kako znaš?", "u kojim okolnostima?" i "kako želiš da te se voli?".
Da bi pokazali da je Meta model koristan u smislu da pomaže ljudima da bolje komuniciraju ali i da bolje razumiju sami sebe, trebale bi godine istraživanja i analize istraživanja, što se ekipi jednostavno nije dalo. Takva istraživanja bi trebalo vrlo dobro strukturirati, što je opet suptilno pitanje: da li usporediti pitanja "Meta modela" s nekima koja su posve nevezana, tipa ako netko kaže "ne voli me" da se pita "želiš li sladoled?" ili možda vezana pitanja drugog tipa kao "što možeš napraviti da te voli?".
Problem s istraživanjem psihologije je što ljudi nisu konzistentni niti često svjesni što komuniciraju, što se pokušava riješiti velikom količinom statističke obrade. Vjerojatno, ako bi nakon mjesec dana veći broj osoba kojima je postavljeno pitanje "kako želiš da te se voli?" reklo da se bolje osjećaju oko rješavanja problema od onih kojima su postavljena pitanja o sladoledu i akciji, bi to bio dobar korak naprijed.
Što ako bi onda Meta model (koji je zapravo vrlo jednostavan set pravila za naučiti) bio obrađen na standardni način i široko prihvaćen? Što ako bi se učio u srednjoj školi? Danas se još uvijek pod nazivom "psihologija" u gimnazijama uči "povijest psihologije" (isto kao što se pod nazivom predmeta filozofije uči "povijest filozofije"). Ne bi li bilo korisno usmjeriti mlade ljude da razmišljaju u smjeru "što znači biti prijatelj, dan za danom" i "kako ja želim nekog voljeti a kako želim da me drugi vole"? Ili, opet unutar ovakvog modela, zašto uspoređivati svoje doživljaje i svoj život s Facebookom drugih ljudi nije baš najzdravija opcija.
Ljudi smo, najmanje od svega nas trebaju smetati stvari koje nas čine ljudima, a tu htjeli ne-htjeli spadaju i podsvjesne stvari koje upravljaju željama i strahovima. Prihvaćanje toga da smo cjelina sa dobrim i lošim osobinama je nužno, ali to donekle možemo i koristiti na pozitivan način.
Jedna druga tehnika se zove "Iznalaženje vrijednosti" kojom se uspostavlja svjesnost hijerarhije vrijednosti u nekom kontekstu. Što ćemo dobiti nekim životnim potezom? Koliko jako želimo baš određeni posao? Zbog čega smo zadovoljni sa potencijalno životnim partnerom? Najveće prednosti u ovoj tehnici su što uspostavlja veze između koraka do nekog cilja: ako dobijem posao X, to će mi omogućiti Y a to će mi omogućiti Z (i obrnuto: da dođem to rezultat X, prvo trebam Y a onda Z) i, a ovo je vrlo bitno, što ne ovisi samo o onome što svjesno mislimo da nam je vrijednost. Ako je cilj "zadovoljstvo na poslu", moguće je da je prva stvar koja nekom padne napamet "puno novca." Drugima možda padne napamet "prijateljski suradnici" - i to je ok, svatko ima svoje motivatore, ali onda se postavlja pitanje: "dobro, a kad se na jednom poslu u prošlosti pojavio iznenadan osjećaj najvećeg zadovoljstva, u kojem trenutku je to bilo i što mu je bio uzrok?" i onda dođu odgovori tipa "ured je imao veliki prozor i bio je prekrasan jesenski dan, a mirisala je kava." Svjesno, možda želimo novac, ali nesvjesno najvjerojatnije želimo ured s velikim prozorom i aparat za kavu. Oba uvjeta trebaju biti ispunjena za "zadovoljstvo na poslu."
Što ako bi takav proces bio predmet zadnjeg tjedna fakulteta? Ili bar standardni dio intervjua svaki put kad netko mijenja posao? Bilo bi vrlo lijepo i ispunjavajuće kad bi sljedeći posao kojeg idete raditi zadovoljavao i podsvjesne kriterije. A što bi bilo, u nekoj alternativnoj stvarnosti koja još nije ostvarena ali mogla bi biti, kad bi tehnike kao meta model i iznalaženje vrijednosti bile dio pred-bračnog savjetovanja? "Kad si najjače imao osjećaj pripadnosti obitelji i zajedništva, što je uzrokovalo taj osjećaj i kako ga ostvariti s ovom partnericom?" "Kad si imala najjači osjećaj da želiš biti do kraja života s tom osobom, kako bi iskomunicirala toj osobi da ponovno napravi to što je uzrokovalo taj osjećaj?"
Dio NLP-a su i tehnike koje vode hipnotičkim ili transnim stanjima različitog intenziteta. Što ako bi dio standardnog treninga liječnika koji daju cjepiva ili vade krv bilo i kako umiriti pacijente i smanjiti im nervozu i osjećaj boli?
Da nije bilo svih onih stvari s početka, pojedinačnih osobina i interesa ranih NLP-evaca, lako je moguće da bi se tehnike nastavile razvijati unutar standardne prakse psihoterapije i psihologije, i ne bi morali čekati 30-tak godina da se stvari na koje su Bandler i ekipa nabasali čistom tvrdoglavošću počnu primjenjivati kao "normalne." Pri tome naravno treba imati na umu da nema univerzalnog lijeka niti su NLP tehnike čudotvorne i savršeno djelotvorne; na primjer, rješavanje bilo kojih znatnijih psiholoških problema često uključuje promjenu bliske i daljnje okoline u kojoj je osoba i veliko iskustvo profesionalaca. Ali ako se, na primjer, većini ljudi može znatno umanjiti osjećaj straha od javnog nastupa s nekoliko jednostavnih metoda, ili smanjiti intenzitet sjećanja na neugodan doživljaj u prošlosti, ili pomoći da bolje razumiju što žele u svojoj budućnosti, to je nešto o čemu vrijedi razmišljati.
Ideja NLP-a je da su ljudi daleko sposobniji, prilagodljiviji i vrijedniji nego što si najčešće misle. Ljudi su fantastično dobri u učenju i komunikaciji, što se može ispoljiti na dobre i loše načine. Negativna stanja svijesti, na primjer iracionalni strahovi, se često nauče "odjednom" - od jednog događaja. Pa hajdemo onda pronaći načine da što brže naučimo kako doći do pozitivnih, sretnih, zadovoljavajućih iskustava.
Veliki broj tehnika u NLP-u je skoro pa osnovna mentalna higijena bez puno filozofije (osim ako baš želite ići u new age školu NLP-a, ima i takvih). Djeca u školi se već desetljećima uče kako smanjiti prljavštinu. Kao što smo prije 100-tinjak godina počeli masovno prati ruke prije jela i poslije zahoda, zasigurno je već vrijeme da se posvetimo psihološkom zdravlju, kako se osloboditi mentalnog smeća poslije Facebooka i večernjih vijesti a prije razgovora s pravim živim ljudima.
Autor: Ivan Voras PhD, NLP Master Practitioner
Ivan Voras je freelancer i poduzetnik koji se ponosi širinom projekata koje je napravio, a ima iskustva na svemu od tehnologija Bitcoina i blockchaina do dizajna hardverskih rješenja za uređaje za Internet of Things. Smatra da je sa strojevima dosadno pričati pa društvenu i komunikativnu stranu razvija u communityu NLP Hrvatska, gdje povremeno voli testirati određene obrasce Milton modela, na opću sreću i zadovoljstvo. Dugo godina je proveo kao akademski građanin na FER-u zbog sklonosti istraživanju i razvijanju novih tehnologija, te trenutno radi na pokojem startupu u kojima gušta smišljati rješenja za postojeće i nepostojeće probleme. Ima dugogodišnje novinarsko iskustvo u časopisima Mreža i Bug, redovito piše blog na hrvatskom i neredovito još 2–3 na engleskom, autor je preko stotinu što manjih što većih open source projekata i sudjelovao je u razvoju nekoliko ogromnih. Zbog vrlo specifičnih vještina, trenutno drži tempo ostvarivanja pristojnog broja ovećih projekata godišnje i vjeruje u princip “try everything, see what sticks.” Svakodnevno radi s međunarodnim timovima developera i istraživača, te se nada jednom imati vremena da ostvari i one druge projekte koji mu stalno bježe na kraj ToDo liste. Slobodno vrijeme voli provoditi uz dobar podcast, učeći i isprobavajući nove stvari u NLP-u, pisanjem i fotografijom, te laganim sportovima, a bar jednom tjedno pomisli kako bi bilo super uhvatiti kist i naslikati što vidi s prozora. Gurman i networker. Ovisno što piše na vagi hedonist ili stoik. Pitajte ga za preporuke podcastova za slušati!
Priča o NLP-u počinje 1967.godine. Glavnu ulogu ima Richard Bandler, dječak u 17. godini života koji je imao izražen interes prema glazbi te se bavio organizacijom rock koncerata. Jednog dana supruga Dr. Roberta S. Spitzera upitala ga je u kojoj mjeri bi bio zainteresiran njihovog sina podučavati sviranju bubnjeva. Becky Spitzer bila je impresionirana Richardovim interesom prema filozofiji te njegovom intelektualnom pristupu podučavanju (tada se ta impresija odnosila na pristup podučavanju glazbe).
Dr. Spitzer posjedovao je imanje u okolici Santa Cruza i kada je Richard upisao fakultet (Sveučilište California, Santa Cruz), Spitzer ga je uposlio da vodi brigu o imanju i dopustio mu da izgradi svoju kolibu. Upravo tamo Richard je imao priliku upoznati Virginiu Satir prilikom provođenja obiteljske terapije. Dr. Spitzer ujedno je bio i predsjednik „Science and Behavior Books“ i zamolio je Richarda da napravi audio snimke i transkripte njene radionice koja je trajala mjesec dana. Richard je prihvatio.
Investirao je nekoliko mjeseci u transkripciju audio materijala. U procesu Richard je svjesno ili nesvjesno preuzeo mnoge njene neverbalne obrasce ponašanja (stav, mimiku, geste) kao i kvalitete glasa.
Kasnije je naveo da zapravo premapirao pristup kakav inače koristi prilikom učenja glazbe – odabrao bi glazbenika i slušao njegove/njezine uratke toliko dugo i toliko puta dok ne bi zvučao upravo kao osoba koju je odlučio imitirati (ulazak u stanje duboke identifikacije).
Također, Richard je pomagao i Fritzu Perlsu pri editiranju njegovog zadnjeg djela izdanog pod naslovom „The Gestalt Approach“ (ukoliko imate interes, prevedenu knjigu možete preuzeti u knjižnicama pod naslovom: Geštaltistički pristup psihoterapiji).
Nadalje, „Science and Behavior Books“ izdaje novu knjigu "Eye Witness to Therapy" koja je zapravo bila transkripcija audio i video snimaka Fritza Perlsa odnosno njegovih terapijskih obrazaca.
Richard je proveo mjesece sa slušalicama na ušima, gledajući videozapise sa ciljem da transkripti u konačnici budu točni i precizni. Po završetku procesa, Richard je opet, svjesno ili nesvjesno preuzeo mnoge Fritzove verbalne i neverbalne obrasce. Njegov proces identifikacije s Fritzom bio je toliko snažan da mu se čak Spitzer u nekoliko navrata slučajno obratio sa „Fritz“.
Sa svim tim znanjem Richard je pokrenuo Gestalt grupe na kampusu još kao student. Leslie Cameron u to vrijeme završavala je svoj diplomski rad iz kliničke psihologije i pomagala Richardu u radu s Gestalt grupama.
U to vrijeme, Richard pristupa lingvistu Johnu Grinderu s idejom da mu pomogne stvoriti dublje razumijevanje jezičnih obrazaca i nesvjesnih procesa u pozadini tih obrazaca. Richard je imao ishod identificirati obrasce u komunikaciji i lingvističke komponente te stvoriti nešto što bi se moglo nazvati „gramatikom komunikacije“.
Robert Spitzer posjedovao je videokazete radova Virginije Satir na temelju kojih je 1975. godine nastala knjiga „Changing with Families“. Bandler i Grinder prihvatili su se posla i uspjeli sistematizirati njene najučinkovitije obrasce nakon čega su video pokazali Virginiji i simultano joj objašnjavali što je to točno što ona radi u komunikaciji s klijentima u cilju postizanja željenih rezultata i ishoda.
*Besplatno skini 100 stranica knjige na naslovnici www.nlp.hr
Jednostavnim jezikom, Bandler i Grinder stvorili su svjesno razumijevanje onoga što je Virginia radila nesvjesno, odnosno onoga što je radila prirodno (bez razumijevanja točnog procesa), što je i sama navela:
"Looking back, I see that, although I was aware that change was happening, I was unaware of the specific elements that went into the transaction which made change possible. The knowledge of the process is now considerably advanced by Richard Bandler and John Grinder, who can talk in a way that can be concretized and measured about the ingredients of the what that goes into making the how possible." – Virginia Satir
Svoja otkrića objavili su u knjigama "The Structure of Magic“, Vol. 1, 1975 and Vol. 2 1976. (prva NLP knjiga). U proljeće 1976. godine, područje njihovog rada dobilo je svoje ime – Neuro-Linguistic Programming. Bandler i Grinder generirali su ideje iz različitih područja poput Teorije Sistema, radova psihologa Georgea Millera (Grinder i Miller zajedno su studirali na Rockefellerovom Sveučilištu) te Gregory Batesona (koji je opet „igrom slučaja“ bio Grinderov susjed).
*Predgovor u knjizi The Structure of Magic napisala je Virginia Satir, a Bateson uvodnu riječ.
U jednom trenutku, Bateson je predložio: „Mogli bismo izučavati Miltona Ericksona“. Milton je u to vrijeme bio poznati Hipnoteraeut s adresom u Phoenixu (Arizona). Milton im je otvorio jedan potpuno novi svijet i snažno je utjecao na daljni razvoj NLP-a. Bandler i Grinder upotrijebili su svoj unikatni pristup modeliranju Ericksona uronivši u njegov model svijeta u procesu čega su i sami postali majstori hipnoze.
Kao rezultat izučavanja Miltona H. Ericksona i njegovih obrazaca nastale su dvije knjige "Patterns of the Hypnotic Techniques of Milton H. Erickson. M.D." (1. Dio 1975. Te drugi dio u suradnji s with Judith DeLozier 1977. godine).
Te dvije knjige danas se smatraju glavnim doprinosom području hipnoze i hipnoterapije.
Sam Milton Erickson je napisao:
"Patterns of the Hypnotic Techniques of Milton H. Erickson, M.D. by Richard Bandler and John Grinder is a delightful simplification of the infinite complexities of the language I use with patients. In reading this book, I learned a great deal about the things that I've done without knowing about them." - Milton H. Erickson
Iako tada nije postojao interes za izučavanjem samog procesa modeliranja (osim što su na tome radili Bandler i Grinder te njima bliski učenici i članovi tima) razvio se popriličan interes za rezultate modeliranja. Tako je NLP neposredno nakon samih početaka zakoračio izvan područja terapije i postao nezaobilazan alat širokog raspona uspješnih i utjecajnih pojedinaca što se nastavlja i danas kada se NLP nalazi već u svom petom desetljeću.
NLP trainer licensed by dr. Richard Bandler
– jedini NLP institut u RH licenciran od strane Dr. Richarda Bandlera
Piše: SAŠA TENODI, prof.soc.ped. // Licencirani trener Neurolingvističkog programiranja
Upravo ste kupili ormar za spavaću sobu, krenuli ste otvarati kutije, no niti u jednoj kutiji ne možete pronaći upute za montiranje namještaja. Imate nekoliko opcija – izdvojit ću dvije: 1. Intuitivno pokušati montirati ormar ili 2. Zatražiti da vam iz salona pošalju korisnički priručnik. Minus prve opcije je popriličan broj pokušaja i pogrešaka s upitnim ishodom, dok je minus druge opcije frustracija – komadi namještaja su razbacani po vašem prostoru,a upute mogu doći tek za dan, dva, tri...
“NLP could be the most important synthesis of knowledge about human communication to emerge since the sixties.” – Science Digest
Moj prvi susret s Neuro-Lingvističkim Programiranjem zbio se u studenom 2005. godine. Na trećoj godini fakulteta radio sam kao čistač podzemnih garaža u Zagreb parkingu. Jednog vikenda na fakultetu se oržao kongres socijalnih pedagoga. Obzirom da sam radio šest dana u tjednu, nisam mogao sudjelovati i zato sam tu nedjelju navečer navratio do prijatelja Kreše, kolege s fakulteta u cilju da mi prenese o čemu se točno radilo. No, umjesto priče o sadržaju predavanja na kongresu, večer s Krešom se svela na čašicu i kapljicu. Nakon par sati...u jednom trenutku, Krešo mi je uputio pitanje: Saša, znaš li ti što je to NLP? – Meni najsličnija asocijacija bila je NLO i kažem: Ne, ne znam, što je to NLP...
Krešo: Danas je bila jedna prezentacija na kongresu gdje je jedna cura s naše godine, ali smjera rehabilitacije ispred nas razbijala daske od cca 3 centimetra, a vjeruj mi, žena ako ima 45 kila...
Saša: Hm, znači još jedna borilačka vještina?
Krešo: Ne, ne, nema direktne veze s borilačkim vještinama. Neuro-Lingvističko Programiranje je nešto kao računalno programiranje, ali programiranje uma. Znači, ako sam ja dobro shvatio početne postavke NLP-a – ako jedna osoba sličnih fizičkih karakteristika nešto može napraviti/ostvariti, to znači da ta osoba posjeduje program koji radi za nju da to nešto ostvaruje ili obavlja s lakoćom, a druga osoba, ona koja to ne može napraviti, ne posjeduje taj, pravi program. Dakle, ukoliko osoba B, želi postizati ono isto što i osoba A – jezikom NLP-a, mora „instalirati“ novi program.
Naš um funkcionira kao računalo, obavljamo samo zadatke za koji posjedujemo software (software predstavlja naučene obrasce ponašanja), a ako želimo postizati više, ili biti uspješni i u drugim okvirima, tada naš software treba nadograditi ili „instalirati“ novi.
Ovom prilikom se zahvaljujem Kreši što me zapalio za NLP.
Analogno primjerima, Neuro-Lingvističko Programiranje mogli bismo opisati kao korisnički priručnik za razumijevanje i upravljanje vlastitim umom (i umovima drugih osoba).
NLP je studija o učinkovitoj komunikaciji, onoj koja daje rezultate – komunikaciji koju imamo s drugima, ali i još važnije, komunikaciji koju provodimo sami sa sobom. Meni draga definicija NLP-a dolazi od naše NLP prijateljice Martine Lucić Čanak - NLP je u prvom redu način da se sam sa sobom „dogovoriš“, a tek onda „kreneš“ prema drugima. NLP je razvijen na način da su modelirani komunikacijski obrasci izuzetnih komunikatora koji su te vještine posjedovali nesvjesno odnosno intuitivno – ti komunikatori su postizali rezultate, no nisu imali sposobnost objasniti kako točno to postižu, a kamoli svoje vještine replicirati na druge osobe.
*Besplatno skini 100 stranica knjige na naslovnici www.nlp.hr
“NLP has untapped potential for treating individual problems….It has metamorphosed into an all-purpose self-improvement program and technology.” – Time Magazine
Naziv Neuro-Lingvističko Programiranje, kao što sam naziv sugerira, obuhvaća tri najutjecajnije komponente važne za proces stvaranja ljudskog (osobnog) iskustva – neurologiju, jezik te programiranje. Neurološki sustav regulira naše funkcije, naš jezik određuje našu komunikaciju i sa sobom i drugima, dok se programiranje odnosi na naš set obrazaca mišljenja i ponašanja koje smo usvojili kao rezultat interakcija s okolinom i u NLP-u ti programi određuju naš individualni model svijeta ili model realiteta.
U srži NLP-a polazimo od uvjerenja da je ljudsko biće u nemogućnosti spoznati objektivnu realnost. Mudrost i sposobnost određene osobe ne proizlaze iz ispravnog „modela svijeta“ – onog koji je u pravu, već je u NLP-u cilj nešto drugo – u NLP-u cilj je stvoriti najbogatiji i najopsežniji model svijeta, model osobnog realiteta.
Jezik, odnosno jezični obrasci koje određena osoba koristi pri prijenosu informacija (verbalizaciji svog iskustva) prikazuje nam koliko određena osoba ima slab ili snažan model svijeta.
“NLP may be the most powerful vehicle for change in existence…” – Modern Psychology
Osobe koje su najučinkovitije, nisu takve slučajno, već su razvile osobni model realiteta koji im automatski (uprogramirano) omogućava da u određenoj situaciji dožive i sagledaju najveći broj dostupnih opcija i perspektiva za rješavanje određenog problema. NLP je pristup koji za cilj broj 1 ima obogatiti vaš model realiteta odnosno povećati broj situacijskih i životnih opcija. Sposobnost i osobni napredak rezultat su posjedovanja višestrukih perspektiva.
Sukladno tome, možemo reći da je NLP proces istraživanja (mapiranja) načina na koji pojedina individua doživljava i na van prezentira vlastiti set unikatnih vidljivih obrazaca. Nakon što smo istražili i stvorili razumijevanje zašto smo takvi kakvi jesmo (danas), možemo stvoriti nove opcije i izbore kakvi točno želimo biti u budućnosti i u skladu s definiranim ciljem dodati obrasce koji podržavaju postajanje osobom kakva želite postati.
NLP is all about putting yourself in charge of your brain and your life.
Trening ima zadatak osposobiti NLP praktičare kako jednostavno upravljati svojim unutarnjim svijetom. Činjenica je da ne možemo mijenjati ono što nam se događa, no NLP aplikacijama možemo mijenjati kako ćemo odreagirati na te događaje. Sve što smo ikada doživjeli stvoreno je ne jednom, već dva puta – jednom u našem umu te jednom u stvarnosti. Kada pojedinac nauči alate i strategije mijenjanja programa unutar uma, to će se odraziti i doživljaj stvarnosti odnosno doživljaj svijeta koji nas okružuje.
U NLP-u zagovaramo važnost fiziologije pri promjeni neželjenih stanja (emocija) ili zadržavanju snažnih, resursivnih, željenih stanja. Primjera radi, kada se osoba nalazi u negativnom stanju, posjeduje izbor i mogućnost instantno zamijeniti trenutno negativno stanje – željenim (npr. bezvoljnost u motivaciju).
Ovoj temi ću se detaljno posvetiti u jednom od sljedećih postova, a ono osnovno što trebamo znati:
Metodologija Neuro-Lingvističko Programiranje u samom početku, 70tih godina 20. stoljeća, kreirana je od strane dvojice autora – dr. Richarda Bandlera (matematičar i gestalt terapeut) i dr. Johna Grindera (lingvista). Njihov cilj bio je razumjeti i stvoriti jasne i primjenjive modele ljudske izvrsnosti s početnim pitanjem: Kakve točno vještine i tehnike mogu pomoći osobi da brže (i učinkovitije) nadvlada problem?
Richard i John, dijelili su fascinaciju iznalaženjem strategija kako visoko učinkoviti i uspješni pojedinci ostvaruju takve impresivne rezultate. Kako bi u prvom redu sebi razjasnili koji su to točno obrasci koji spadaju u model ljudske izvrsnosti, postavili su i nova pitanja poput: Tko su točno (imenom i prezimenom) najučinkovitiji terapeuti današnjice? Što to oni točno rade za razliku od onih manje učinkovitih ili prosječnih da toliko ubrzavaju proces promjene.
Prema njihovom tadašnjem izboru, troje najučinkovitijih terapeuta bili su:
Kod svakog od navedenih, Richard i John iznalazili su i verbalne i neverbalne obrasce. Ukratko, Virginia je u svom modelu svijeta posjedovala unikatan način postavljanja pitanja koji su dovodili do rezultata (njeni obrasci u NLP-u svrstani su u tzv. Meta Model), dok je Milton bio majstor metafora i priča koje je koristio kako bi neinvazivno inducirao promjenu u modelu svijeta klijenta ili kako bi inducirao trans...ili oboje...sada.
Iako su između njih postojale poprilične karakterne različitosti, troje odabranih terapeuta koristilo je iznenađujuće slične obrasce. Bandler i Grinder uočili su i mapirali te obrasce, obradili ih i izgradili izvrstan model kojeg se može koristiti za ostvarenje uspjeha u komunikaciji, razvoju osobnosti, ubrzanom učenju i, naravno, za veći užitak u životu.
Sumirano, NLP možemo promatrati kao set vještina ili primjenjenu psihologiju u cilju poboljšanja komunikacije sa samim sobom (intrapersonalna komunikacija) i komunikacije s drugima (interpersonalna komunikacija). Jedna od pretpostavki NLP-a koje me od prvog doticaja oduševljava glasi: Osobe s najviše fleksibilnosti kontrolirat će sustav. Ova pretpostavka govori o važnosti nadogradnje osobnog modela svijeta (realiteta) – osoba sa najopsežnijim modelom svijeta uspješno će u komunikaciji utjecati na sve one osobe koje imaju „uži“ model svijeta/realiteta. To znači da će osoba sa slabijim modelom svijeta gotovo uvijek biti pod dominacijom ove prve.
Preporuka: članak o dominaciji i kontroli u komunikaciji
I zato, za kraj ovog posta, ne želim reći: Budi promjena koju želiš vidjeti, već jezikom NLP-a, budi osoba s najbogatijim, najopsežnijim i najfleksibilnijim modelom svijeta – ako to jesi, već znaš NLP...nesvjesno.
Igrajte se...
Saša Tenodi je profesor socijalni pedagog, jedini NLP trener pod originalnom licencom na ovim prostorima educiran u SAD-u kod Dr. Richarda Bandlera (2007.) te začetnik NLP zajednice u Hrvatskoj. 2016. godine završio je Grant Cardone University, trenutno najpopularniju business & sales akademiju u SAD-u.
Početkom 2019.godine završio Social Engineering edukaciju pod mentorstvom Christopher Hadnagya (Orlando, SAD)
Pokrenuo je projekte sa ciljem učenja i networkinga: Klub dinamičnih prezentera, NLP Hooligans klub (klub tajnih iskustava) te NLP Kampove s ciljem usvajanja raznih vještina poput skijanja i snowboardinga zimi te wakeboardinga, windsurfinga i jedriličarstva ljeti. Godine 2016. zbog navedenih projekata na jednom britanskom portalu izdvojen je među top 30 Customer Experience profesionalaca. U 2010. i 2011. dobio je Superbrand’s certifikate kao jedan od najboljih pružatelja usluga u RH. S Ivanom Vorasom uspješno razvija business podcast Surove Strasti putem kojeg širi ne samo svoje vidike, već i svih onih koji ih slušaju.
Piše: SAŠA TENODI, prof.soc.ped. // Licencirani trener Neurolingvističkog programiranja
NLP trening pruža sve na jednom mjestu te je konačni rezultat kompaktna, logična te izuzetno praktična i poželjna cjelina kojom polaznici umjesto fragmenata, treningom obuhvaćaju najučinkovitije i najpraktičnije komunikacijske, prezentacijske i razvojne metode i tehnike.
Prije popularizacije NLP-a, utemeljitelji dr. Richard Bandler i dr. John Grinder imali su viziju NLP-a kao seta alata i strategija koji će pomoći psihoterapeutima pri učinkovitijem rješavanju problema njihovih klijenata. NLP sadrži alate, strategije i tehnike koji su izuzetno brzi i praktični te su navedeni alati zbog navedenih karakteristika našli svoju primjenu u gotovo svim profesijama koje se bave ljudima, bilo vođenjem i upravljanjem, pomaganjem, prodajom, prezentacijom pa čak i u odgoju i obrazovanju.
*Besplatno skini 100 stranica knjige na naslovnici www.nlp.hrNLP je nezaobilazan set alata za profesionalce koji upravljaju drugima.
U 10+ godišnjem radnom iskustvu provodili smo treninge za različite ciljane skupine, od pomagačkih profesija (psiholozi, pedagozi, socijalni pedagozi, psihijatri, treneri) do korporativnih in-house treninga gdje smo vještinama NLP-ja podučavali managere, direktore, voditelje teamova.
Naši klijenti su najčešće:
Konzultanti
Project Manageri
Kako NLP pomaže u vođenju projekata
Poduzetnici
Komunikacija kao osnova businessa
Bolje vodim sebe – Svakog dana
Prodajni savjetnici
Lakše pomažem ljudima koji me okružuju
Edukatori i oni koji žele postati edukatori, predavači i/ili treneri
Život mi se preokrenuo naglavačke
Inženjeri (IT)
Roditelji
Studenti
Iz povučenog studenta u prezentera
Sportaši i treneri
Kad si trener, moraš biti inovativan - Taekwondo
NLP i mentalna priprema profesionalnih tenisača
NLP Practitioner (1. Stupanj)
NLP Master Practitioner (2. Stupanj)
NLP Trainer (3. Stupanj)
Prvi bitan kriterij pri odluci na NLP je uvjeriti se da ne pohađate NLP trening kod NLP Practitionera i/ili NLP Master practitionera, već educiranog NLP trenera.
Moja osobna preporuka je da potražite osobu s minimalno 5+ godina iskustva u provođenju NLP treninga. Treneri s iskustvom većim od 5 godina napravili su dovoljan broj grešaka i iskustveno su educirani pružiti vam veću i širu sliku NLP alata, aplikacija i strategija. Svi rade greške, neovisno o iskustvu, no tamo gdje je iskustvo, biti će ih znatno manje.
Drugo, pripazite na navedeno iskustvo 5+ godina jer to može značiti da trener posjeduje određenu "dozvolu" 5 godina, a ne mora nužno značiti da je svih 5 godina bio aktivan. Iz tog razloga, sugerirao bih da zatražite konkretnije iskustvo, a to je broj grupa koje trener ima iza sebe odnosno „utakmice u nogama“. Osobno bih da krećem sa svojim NLP treningom iznova prije izabrao trenera s 3 godine iskustva i 8 grupa, nego trenera s iskustvom 5 godina i 8 grupa.
Uz naš centar NLP Hrvatska, lako je nabrojati druge trenere s potrebnim iskustvom tako da, ukoliko se ne odlučujete za nas, rado ću Vam poslati popis kvalitetnih trenera i linkove na njihove stranice koji zadovoljavaju kriterij iskusnih trenera – za popis, slobodno se javite na info@nlp.hr
Iako smatram da su prva dva kriterija važnija od trećeg, treći kriterij može igrati značajnu ulogu u zavisnosti koliko daleko se želite educirati u području NLP-a.
NLP je do prije 30tak godina bio u intelektualnom vlasništvu njegovih autora odnosno kreatora, dr. Richarda Bandlera i dr. Johna Grindera. Nakon njihovog razilaženja, intelektualno vlasništvo nad akronimom NLP pripalo je dr. Richardu Bandleru dok je John Grinder imao opciju ili plaćati naknadu Richardu za korištenje njegovog intelektualnog vlasništva ili smisliti nešto svoje. John je odabrao opciju smisliti svoje ime kako bi izbjegao povredu vlasništva i danas njegove treninge možete pronaći pod imenom „New code NLP“.
Nakon početnog razilaženja između Richarda i Johna, stvorile su se razne druge asocijacije i organizacije kako ne bi došlo do povrede intelektualnog vlasništva i danas uz NLP imamo akronime poput ABNLP, HNLP, IANLP itd.
Sve te organizacije su naglašavam dobre i njihovi treneri (uz preduvjet zadovoljavanja prva dva kriterija) pružit će vam fantastičnu uslugu i edukaciju Practitionera i Master Practitionera.
Ovog problema niti sam nisam bio svjestan sve dok nisam pohađao Richardove seminare. Na NLP trenerskom treningu u Orlandu 2007. godine, sudjelovalo nas je približno 250 polaznika iz cijelog svijeta s ciljem da postanu NLP treneri, no obrat se dogodio zadnji dan prilikom podjele certifikata odnosno licenci za provođenje NLP treninga. Polaznici koji su pohađali NLP trening u nekoj od drugih asocijacija, unatoč dobroj pripremljenosti nisu primili certifikate „Licensed Trainer of NLP“, već certifikate na kojima je pisalo „Training Specialist“.
Nekoliko desetaka polaznika se pobunilo: Kako to da nismo dobili licencu kao većina ostalih, na što su im Richard Bandler i John La Valle (predsjednik NLP-a) odgovorili da ne pojeduju preslike certifikata prethodnih treninga (Practitionera i Mastera) na kojima se nalazi Richardov potpis. Više o licencama u intervjuu s predsjednikom The Society of NLP, John LaValleom:
Nadalje, ukoliko žele postati Licencirani NLP treneri, moraju iznova pohađati NLP osnovne programe kod trenera koji je licenciran isključivo kod Richarda kao uvjet da im se licenca „Training Specialist“ zamijeni i nadogradi licencom „Licensed trainer of NLP“.
Naš (NLP HRVATSKA) intervju s predsjednikom NLP-a možete pročitati OVDJE.
Bazu licenciranih NLP trenera iz cijelog svijeta možete pretražiti ovdje: LINK
Ovdje je primjerak NLP licence i neovisno o stupnju na svakoj od njih nalaze se potpisi dr. Richarda Bandlera, Johna La Vallea i vašeg trenera:
Naravno, posjedovati Richardovu NLP licencu zavisi isključivo od vaših ciljeva u NLP-u. Ukoliko želite biti samo NLP praktičar, imanje ili ne imanje te licence trenutno na našem tržištu ne igra toliko značajnu ulogu i vodite se prema prva dva kriterija pri izboru vašeg NLP treninga.
Mi vam pružamo prvi i drugi stupanj te potrebne certifikate, a NLP trenerski trenig možete pohađati direktno na izvoru kod dr. Bandlera.
Ovo je prilika da sami za sebe provjerite o čemu se radi, i zato...
Saša Tenodi je profesor socijalni pedagog, jedini NLP trener pod originalnom licencom na ovim prostorima educiran u SAD-u kod Dr. Richarda Bandlera (2007.) te začetnik NLP zajednice u Hrvatskoj. 2016. godine završio je Grant Cardone University, trenutno najpopularniju business & sales akademiju u SAD-u.
Početkom 2019.godine završio Social Engineering edukaciju pod mentorstvom Christopher Hadnagya (Orlando, SAD)
Pokrenuo je projekte sa ciljem učenja i networkinga: Klub dinamičnih prezentera, NLP Hooligans klub (klub tajnih iskustava) te NLP Kampove s ciljem usvajanja raznih vještina poput skijanja i snowboardinga zimi te wakeboardinga, windsurfinga i jedriličarstva ljeti. Godine 2016. zbog navedenih projekata na jednom britanskom portalu izdvojen je među top 30 Customer Experience profesionalaca. U 2010. i 2011. dobio je Superbrand’s certifikate kao jedan od najboljih pružatelja usluga u RH. S Ivanom Vorasom uspješno razvija business podcast Surove Strasti putem kojeg širi ne samo svoje vidike, već i svih onih koji ih slušaju.
– jedini NLP institut u RH licenciran od strane Dr. Richarda Bandlera