Piše: Ivan Voras PhD, NLP Master Practitioner

Jedna od zagonetnih dijelova ljudskog iskustva je percepcija vremena. Subjektivno je očito da vrijeme prolazi, pa stoga i da vrijeme postoji, ali što dalje? Svatko je imao iskustva da ponekad vrijeme prolazi brže, ponekad sporije, ili da je izgubio pojam o vremenu. Richard Bandler, suosnivač NLP-a je uočio tri načina percepcija vremena, koja su korisna da bi razgovarali o tome kako percepcija vremena utječe na ponašanje, učenje, obavljanje raznih poslova i na kraju, da bi osvještavanjem načina percepcije vremena u pojedinim trenucima mogli upravljati doživljajem i po potrebi biti produktivniji ili opušteniji.

PERCEPCIJA VREMENA

Po Bandleru, tri načina percepcije vremena su “in time”, “through time” i “between time,” a radi se o ovome:

“In time” – ljudi žive “u trenutku”, percepiraju stvari koje su sada u njihovoj okolini, reagiraju, nije im na pameti neka daljnja budućnost, niti imaju svjesnu vezu s prošlosti. To je stanje fokusiranosti na “ovdje i sada” i karakterizira ga puno nominalizacija. Primjeri rečenica internog monologa bi bili “ja sam sretan,” “ja uživam na suncu,” “ja čitam.”

“Through time” – ljudi razmišljaju o tome što trenutno rade više nego o kojem su stanju trenutno. Imaju na umu sljedeći korak, i to je često stanje kad se radi neka intenzivna aktivnost, kad radimo nešto baš sada u trenutku i automatski razmišljamo o tome što mora biti sljedeći korak. Karakteristične su denominalizacije i komadanje prema dolje, na primjer “što sljedeće trebam napraviti kad wakeam,” “gdje sljedeće trebam proći usisavačem”, “kako ide sljedeća strofa himne”.

“Between time” – ljudi, iako im se sada događa svašta i mogu raditi neku aktivnost, zapravo razmišljaju o tome što će biti sutra, za tjedan dana, mjesec dana ili bilo kada u srednjoj i daljnjoj budućnosti. Kao kad idete na godišnji za tjedan dana i cijelo vrijeme razmišljate o odmoru umjesto o onom što radite sada i onom što se sada događa.

Nažalost ljudi koji su često u “between time” stanju kad odu na godišnji, razmišljaju često o tome što će raditi kad se vrate, zbog čega ponekad manje uživaju, te ovakva percepcija vremena često doprinosi anskioznosti, na primjer: “hoću li imati novaca kad dođu računi za režije?”, “kad se vratim s odmora za dva tjedna, čeka me brdo posla”, “jesam li ugasio grijalicu prije nego što sam izašao ili će me dočekati požar kad se vratim?”.

DOBRE I LOŠE STRANE PERCEPCIJE VREMENA

Rijetko tko je stalno u baš jednom od tih stanja, nego se izmjenjuju ovisno o kontekstu, ali često se usidrimo razmišljati na određeni način i to stvara naviku, što najčešće nije optimalno. Svaki od tih načina ima dobre i loše strane:

  • Previše “in-time” stanja može dovesti do zanemarivanja budućnosti, manjka planiranja o tome što će biti sutra.
  • Previše “through time” i fokusiranosti na aktivnost umjesto na stanje može dovesti do zanemarivanja stanja, a
  • Previše “between time” najčešće ostavlja osjećaj neispunjenosti, jer ljudi u takvom stanju su stalno “između” događaja, a ne u njima.

Korisno i zanimljivo je nekoliko puta dnevno osvijestiti odnosno obratiti pažnju na koji način trenutno percipiramo vrijeme, u smislu gore opisane podjele, i da li bi možda korisnije bilo percipirati ga na drugi način.

ŠTO AKO?

  1. Ako smo in-time i dobro nam je dok igramo tenis a bilo bi korisnije obratiti pažnju na tehniku i sljedeće korake da bi pobijedili u meču, možda želimo tako postupiti.
  2. Ako čitamo knjigu na tabletu i mobitelu i stalno razmišljamo o tome kako se koristi aplikacija i gdje kliknuti dalje, možda bi korisnije bilo uzeti normalnu papirnatu knjigu i uživati u čitanju.
  3. Ako idemo na godišnji i tek smo krenuli a već razmišljamo o tome što će biti kad se vratimo, možda želimo prihvatiti da nije bitno hoćemo li se brinuti o nečemu tjednima ili nećemo, rezultat na poslu kad se vratimo će biti apsolutno isti, pa čemu onda brinuti se i bolje da uživamo u trenutku.

Javite kako vam ide kad to napravite!

Autor:  Ivan Voras PhD, NLP Master Practitioner

Ivan Voras je freelancer i poduzetnik koji se ponosi širinom projekata koje je napravio, a ima iskustva na svemu od tehnologija Bitcoina i blockchaina do dizajna hardverskih rješenja za uređaje za Internet of Things. Smatra da je sa strojevima dosadno pričati pa društvenu i komunikativnu stranu razvija u communityu NLP Hrvatska, gdje povremeno voli testirati određene obrasce Milton modela, na opću sreću i zadovoljstvo. Dugo godina je proveo kao akademski građanin na FER-u zbog sklonosti istraživanju i razvijanju novih tehnologija, te trenutno radi na pokojem startupu u kojima gušta smišljati rješenja za postojeće i nepostojeće probleme. Ima dugogodišnje novinarsko iskustvo u časopisima Mreža i Bug, redovito piše blog na hrvatskom i neredovito još 23 na engleskom, autor je preko stotinu što manjih što većih open source projekata i sudjelovao je u razvoju nekoliko ogromnih. 

SVE ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE VAŠE ODLUKE NA NLP TRENING

Preporuke:

  1. Na naslovnoj stranici NLP Hrvatska, možete besplatno preuzeti 100 stranica knjige Be Your Better Self i procijenite u kojoj mjeri rezonirate s našim trenerom
  2. Pohađanje NLP treninga ponekad nije mala odluka i zato smo još 2010. godine pripremili jednodnevne i dvodnevne seminare koji po povoljnim cijenama pružaju i praktična znanja, ali i pregled NLP-a, načina rada trenera i sva pitanja na koja želite dobiti odgovor prije vaše konačne odluke je li NLP za vas ili nije. I zato, slobodni ste nam se javiti sa svim pitanjima na info@nlp.hr  – djelujte.