Piše: Ivan Voras PhD, NLP Master Practitioner

Kada razmišljamo o nečemu, gradimo svoj stav prema nečemu, uvijek to radimo na više razina od jedne. Također, naše viđenje samog sebe se odvija na više razina, i naše akcije i odgovori na podražaje su posljedica procesa na više razina. U NLP-u te razine se nazivaju “neuro-logical levels” jer imaju oblik logičke strukture a utječu na mentalne procese. Nacrtani u obliku piramide gdje širina “stepenica” predstavlja količinu opcija ili inputa u životu, izgledaju ovako:

Ovaj model mentalnih procesa ilustrira nekoliko koncepata. S jedne strane okolina utječe na ponašanje, konkretno svakodnevno ponašanje utječe na to koje sposobnosti učimo i razvijamo, sposobnosti grade uvjerenja o tome što možemo ili ne možemo, uvjerenja stvaraju sustav vrijednosti a sve to na kraju čini identitet osobe.

S druge strane, identitet se odražava u životnim vrijednostima (prioritetima) koja osoba ima, iz vrijednosti nastaju specifična uvjerenja, koja utječu na to koje sposobnosti osoba razvija, a sposobnosti se odražavaju u ponašanju prema okolini.

U “okolinu” spada sve što nas okružuje, i uključuje životni prostor, hranu i piće, te društvo, i za drastičnu promjenu identiteta treba početi odozdo: na primjer ljudi koji kao dio svog identiteta imaju koncept “ja sam ovisnik o supstanci X” prvo trebaju doći u okolinu gdje je nema (uključujući gdje nema prijatelja koji koriste supstancu), onda trebaju živjeti, naučiti (ponovno) ponašati se bez nje u “normalnom” društvu, da bi razvili sposobnost odupiranja korištenju supstance u svakoj prigodi, što dovodi do uvjerenja da im supstanca ne treba, što dovodi do toga da im predstavlja višu vrijednost u životu da oni i drugi ljudi u okolini žive bez nje, što dovodi do toga da dio identiteta bude novi koncept “ja sam čist od X”.

Neuro-logičke osobine su stepenice za eskalaciju ili de-eskalaciju sukoba

Svaka od stepenica odozdo prema gore također predstavlja povećanje u tome koliko je nekome “stalo” do određenih ideja ili koncepata, povećanje emocionalnog naboja koji imamo prema idejama i konceptima s te stepenice. Rijetko se tko iskreno i dugotrajno ljuti ako pada kiša. Malo se više ljutimo ako se slučajno porežemo na list papira a cijeli život radimo s papirima, no to uopće nije ništa strašno jer je to trenutno, privremeno ponašanje.

Počinjemo se brinuti ako odjednom primijetimo da nemamo sposobnost udariti loptu onako dobro kao što smo je udarili prije 15 godina, a ako nam netko kaže da je nešto u što smo čvrsto uvjereni potpuno krivo, makar dali i potpune činjenice koji to podupiru, teško ćemo mijenjati svoja uvjerenja, makar morali te činjenice usput ignorirati.

Ako netko ide protiv naših životnih vrijednosti, primjer za koje može biti “doseljenici iz Sirije su ljudi i zaslužuju da ih jednako tretiram”, većini će ići para iz ušiju, a ako netko ide protivno našem identitetu, na primjer “ja sam sportaš” (ili “ja sam pošten”), ljudi se znaju i potući.

Ako netko pogriješi na poslu, komentar koji može primiti može ići po svim ovim stepenicama, uzbrdo ili nizbrdo:

  • “A ok, slučajno si pogriješio, danas je prevruće da bi itko mislio” – osvrt na okolinu
  • “Kad radiš specifično to, stalno griješiš, ali inače radiš super” – osvrt na (kontinuirano, konkretno) ponašanje
  • “Ti kao da nisi sposoban napraviti ništa slično tome” – osvrt na sposobnost
  • “Ti ne želiš niti naučiti kao se to radi, a kamoli napraviti” – osvrt na uvjerenje
  • “Ne da ti se to raditi ni pod kojim uvjetima” – osvrt na vrijednosti
  • “Idiot si” – osvrt na identitet

Ako dobijemo komentar koji kaže da u nečemu nismo uspjeli jer je bio “loš dan”, obično imamo daleko blaži emocionalni odgovor nego ako dobijemo komentar da je to bilo jer “nismo sposobni to uopće napraviti”, a pogotovo ako dobijemo komentar koji napada identitet.

Recimo da je netko fotograf. Opcije za komentiranje fotografije s vjenčanja na kojoj nas je uslikao bi mogle biti:

  • “Baš je bilo oblačno to jutro, nije ni moglo bolje” – okolina
  • “Nisu ti dobro ispale fotografije vani, ali one unutra su savršene” – (specifično) ponašanje u specifičnim okolnostima zadatka
  • “Jesi ti uopće ikad snimao vjenčanje?” – sposobnost općenitog izvođenja takvog zadatka
  • “Nemoj sad ti meni umjetničke kutove raditi, ništa ti to ne valja, bilo na vjenčanju ili ne, samo drži ravno aparat” – uvjerenje o tome kako nešto treba raditi
  • “Nisi ti fotograf. Nemaš dara za fotografiju, odi biti mesar.” – identitet

Identitet se sastoji od specifičnih ideja ali koje istovremeno imaju najširi utjecaj. Identitet “ja sam fotograf” ili još bolje “ja sam odličan fotograf” je nešto što će doprinijeti tome da je osobi vrijedno raditi lijepe, kvalitetne fotografije, da će učiti i razvijati sposobnost kako se takve fotografije rade, da će se na terenu truditi primijeniti to znanje u konkretnim slučajevima i da će uživati na terenu.

4 primjera strategija za de-eskalaciju i eskalaciju

Recimo da smo voditelj prodajnog tima i klijent nije zadovoljan kako je neki posao napravljen, i odmah kritizira sposobnosti: “Ne znam više jeste li uopće sposobni prodati moj proizvod.” Strategije za de-eskalaciju bi bile ići prema bazi piramide, promijeniti stav klijenta u neki od sljedećih primjera:

  1. da je inače sposobnost na nivou ali tim nikad nije prodavao konkretno takav proizvod i treba im vremena da nauče (ponašanje)
  2. da je bio loš mjesec jer su u zgradi bili građevinski radovi i članovi tima se nisu mogli zbog toga koncentrirati (okolina)

Eskalacija pak ide prema vrhu piramide, i tu se često dogodi da koristimo emocionalno “jače” kritike nego što situacija zahtjeva, pa je vrijedno malo se “ohladiti” prije davanja kritike.

Ako mislimo da se netko izmotava da mu klima nije radila i nije mogao završiti web dizajn, možemo to eskalirati po piramidi … pogotovo ako se želimo svađati:

  1. “Ok, možda ti nije radila klima ali kad možeš konkretno napraviti dizajn do kraja?” (ponašanje)
  2. “Jesi siguran da znaš Photoshop?” (sposobnost)
  3. “Da nisi možda slijep na boje?” (uvjerenje)
  4. “Ti si tapetar a ne dizajner.” (identitet)

Ako želimo pohvaliti nekoga jer je napravio odličan izvještaj, na izboru nam je cijela piramida:

  1. “Bio je lagan izvještaj, svi podaci su bili spremni, nisi mogao pogriješiti” (okolina)
  2. “Dobro si upisao te podatke i lijepo formatirao izvještaj, sviđa mi se kako si ga napravio” (ponašanje)
  3. “Znao sam da ćeš dobro napraviti izvještaj, ti uvijek dobro radiš izvještaje” (sposobnost)
  4. “Što god ti se da, dobro napraviš” (uvjerenje)
  5. “Uvijek želiš najbolje ovoj firmi” (vrijednosti)
  6. “Ti si baš faca” (identitet)

S tim da je važno odmjeriti pohvalu (ili kritiku) u odnosu na ishod koji želimo postići. Želimo li da osoba nastavi specijalizirati se za formatiranje izvještaja, pohvala #2 iz gornjeg popisa je optimalna.

Želimo li da osoba razmisli što bi još mogla super napraviti, pohvala #4 je preciznija. U kontekstu posla i edukacije, korisnije je reći nekome konkretno: “dobro si to napravio jer si se trudio i uložio vrijeme da naučiš kako se to radi” (sposobnost ili ponašanje) nego apstraktnije “dobro si to napravio jer si faca.”

S obzirom na ciljeve, isto je i u osobnim razgovorima ili konfliktima – potrebno je jako pažljivo ocijeniti što zapravo želimo komunicirati, jer postoje velike razlike u ovim rečenicama:

  1. Šteta što nisi mogla doći ranije s posla da idemo u kino. (okolina)
  2. Ti kao da ne voliš ići u kino? (ponašanje)
  3. Nikad ne dolaziš kući na vrijeme. (sposobnost)
  4. Da li ikad igdje dolaziš na vrijeme? (uvjerenje)
  5. Mislim da ne želiš provoditi vrijeme sa mnom (vrijednost)
  6. Ne voliš me. (identitet)

“Brkanje” razina može izgledati manipulatorski ili čak neiskreno. Ako se previše eskalira prema gore, to može izgledati kao dramatiziranje, privlačenje pažnje – a sve zato što osoba koja eskalira najčešće želi provocirati emociju kod nekoga. Ako se previše de-eskalira prema dolje, može izgledati kao izvlačenje, prebacivanje krivnje, a najčešće zato što osoba koja de-eskalira želi izbjeći sukob, često jer takva osoba nema drugih strategija za rješavanje kritike na razini na kojoj je dana.

Na “brkanje” razina su osobito osjetljiva djeca. U dobi kad otkrivaju svoj identitet i nisu čvrsto vezani za uvjerenja, vrlo je lako nenamjerno u njih usaditi negativne stavove eskalacijom. Sasvim je različito reći “žao mi je što si razbio taj tanjur, sviđao mi se” ili “baš si nespretan u kuhinji” ili “nikad od tebe kuhara, odi na bauštelu kao stari.”

PROBLEMI SE RJEŠAVAJU NA RAZINI NA KOJOJ SU NASTALI

Većina odraslih osoba ima (nažalost, od životnog iskustva) donekle filtere za takve slučajeve, i možemo sami sa sobom de-eskalirati kritike i uvrede koje možda primimo. No čak i tada, općenito u komunikaciji s odraslim osobama, probleme i konflikte u komunikaciji dobro je rješavati na razini na kojoj su nastali, prije posezanja za komuniciranje eskalacijom ili de-eskalacijom.

Autor:  Ivan Voras PhD, NLP Master Practitioner

Ivan Voras je freelancer i poduzetnik koji se ponosi širinom projekata koje je napravio, a ima iskustva na svemu od tehnologija Bitcoina i blockchaina do dizajna hardverskih rješenja za uređaje za Internet of Things. Smatra da je sa strojevima dosadno pričati pa društvenu i komunikativnu stranu razvija u communityu NLP Hrvatska, gdje povremeno voli testirati određene obrasce Milton modela, na opću sreću i zadovoljstvo. Dugo godina je proveo kao akademski građanin na FER-u zbog sklonosti istraživanju i razvijanju novih tehnologija, te trenutno radi na pokojem startupu u kojima gušta smišljati rješenja za postojeće i nepostojeće probleme. Ima dugogodišnje novinarsko iskustvo u časopisima Mreža i Bug, redovito piše blog na hrvatskom i neredovito još 23 na engleskom, autor je preko stotinu što manjih što većih open source projekata i sudjelovao je u razvoju nekoliko ogromnih. 

SVE ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE VAŠE ODLUKE NA NLP TRENING

Preporuke:

  1. Na naslovnoj stranici NLP Hrvatska, možete besplatno preuzeti 100 stranica knjige Be Your Better Self i procijenite u kojoj mjeri rezonirate s našim trenerom
  2. Pohađanje NLP treninga ponekad nije mala odluka i zato smo još 2010. godine pripremili jednodnevne i dvodnevne seminare koji po povoljnim cijenama pružaju i praktična znanja, ali i pregled NLP-a, načina rada trenera i sva pitanja na koja želite dobiti odgovor prije vaše konačne odluke je li NLP za vas ili nije. I zato, slobodni ste nam se javiti sa svim pitanjima na info@nlp.hr  – djelujte.